Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

“Moja bi pak želja bila,
da ta zadužbina bude, po
mogućnosti, „Gradski muzej“,
u kome bi se čuvale sve stvari
od starinske vrijednosti
ostavljene bilo od mojih
nasljednika bilo od koga trećeg.
Od prihoda od tog muzeja
nek uprava daje pripomoć
hercegnovskoj siročadi bez
razlike vjere...”
5
će jedino najvećom merom nastojati da je održava u dobrom stanju ovakovu kakova je sada a da
ne izgubi svoj starinski oblik i izgled te današnju arhitektonsku vrijednost. Na zgodnom mestu
te kuće nek uprava postavi mermernu ploču s natpisom ćirilskim slovima: „MIRKO i OLGA
1 2
KOMNENOVIĆ – NARODU“.
Kuća i zemljište su trebali da postanu dio zadužbine tek nakon smrti Olge
Komnenović i Mirkove tri sestrične: Đurđine, Smiljke i Jelene Lombradić, koje su imale
pravo da žive u kući i rukovode imanjem. Muzej u kući Mirka Komnenovića je otvoren 195 .
godine, iako su Mirkova žena i njegove sestrične bile žive, čime je narušen dio odredbi iz
njegovog testamenta.
Kuća Mirka Komnenovića (Zavičajni muzej u Herceg Novom)
2 DAC-AOHN, Pi /4 i O. 4/4 ,Testament Mirka Komnenovića.