Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

mogao da ispuni u punoj mjeri one ciljeve koje je testator odredio. Pored toga, rok od 12 godina se poklopio sa trajanjem Drugog
svjetskog rata 1941-1945, što je otežalo funkcionisanje zadužbine. Zbog toga je Upravni odbor, 24. septembra 1945. godine,
odlučio da se imovina Zadužbine, zbog nedovoljnih sredstava da ostvari svoju svrhu, stavi na raspolaganje Ministarstvu socijalne
politike Crne Gore, u cilju podizanja Doma starih u Nikšiću. 127 Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Petar Komnenić, donio je
rješenje:
„Da se imovina zadužbine JOVA F. GOLIJANINA, stavi na raspoloženje Ministarstvu socijalne politike, radi osnivanja
jednorodne svrhe, tj. podizanja DOMA STARACA u Nikšiću.
Da bi se ime osnivača zadužbine sačuvalo od zaborava, na vidno mjesto istaknuta će biti mermerna ploča, nabavljena iz
sredstava fonda, sa ovim natpisom:
„OVAJ DOM STARACA PODIŽE SE IZ ZAJEDNIČKIH SREDSTAVA MINISTARSTVA SOCIJALNE
POLITIKE FEDERLANE CRNE GORE I ZADUŽBINE KOJU JE TESTAMENTOM NAMIJENIO JOVO F.
GOLIJANIN TRGOVAC IZ NIKŠIĆA“.
U domu će se na vidnom mjestu držati uveličana slika zavještača.“ 128
No, ni Ministarstvo socijalne politike nije ispunilo cilj Zadužbine. Već početkom 1946. godine Ministarstvo se izjasnilo
da u budžetu za tu godinu nije namijenilo sredstva za otvaranje Doma starih i imenovalo je povjerenika socijano-zdravstvenog
odsjeka da sa Upravnim odborom Zadužbine rukovodi imovinom i prihodima Zadužbine. 129 Ministarstvo je ovog povjernika
imenovalo za člana Upravnog odobra, naredilo da se odluke u odboru donose konsezusom i da se gotovina zadužbine deponuje
kod banke u Nikšiću. Time su narušene odredbe Golijaninovog testamenta i Statut Zadužbine. Potom je 1949. godine predsjednik
Upravnog odbora Zadužbine, Savo Vujačić, od Ministarstva socijalne politike zatražio da se Zadužbina kao privatna ustanova
ukine i da se imovina preda Gradskom narodnom odboru u Nikšiću. 1 0 Dom starih u Nikšiću nikada nije sagrađen. Zadužbina
„Jova Filipova Golijanina“ nije ispunila svoj cilj, a njena imovina je otuđena.
5
Mirko i Olga Komnenović – narodu
Mirko Komnenović je rođen u Herceg Novom 21. IX 1870. godine. Školovao se u Trstu, a Trgovačku akademiju je završio u
Mariboru. Školu stranih jezika završio je u Chateau de Luceus u Švajcarskoj. Govorio je ruski, francuski, italijanski i njemački
jezik. U Herceg Novi se vratio 1899. godine i radio je na ekonomskom oporavku Boke. S nekoliko uglednih ljudi osnovao je,
1901. godine u Kotoru Srpsku bokešku štedionicu, a 1904. godine u Herceg Novom Srpsku kreditnu zadrugu, čiji je direktor
bio nekoliko godina. U istom periodu pomagao je osnivanje zemljoradničkih zadruga u hercegnovskom kraju. Jedan je od
27 Isto, kutija IV- 9 .
28 Isto.
29 Isto, IV- 97.
0 Isto, IV/40 -27.