Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

Spiridon Gopčević
U svojoj trgovačkoj floti
imao je 4 broda nosivosti
preko 500 tona, 17 brodova
nosivosti između 300 i 400
tona i 2 broda čija je nosivost
bila ispod 200 tona.
34
februar 1661. – Korčula, 18.oktobar 171 .). 76 Tokom posljednje decenije života Andrije
Zmajevića, od 1684. do 1694. godine, Kokolja je po narudžbini i uputstvima svog mecene
i zaštitnika, oslikao unutrašnjost crkve Gospe od Škrpjela i palatu Andrije Zmajevića
„Biskupiju“. U crkvi Gospa od Škrpjela Kokolja je na prostoru od 150 m², na 68 slika na
platnu, sa pozlaćenim okvirima u obliku brodskih konopa, predstavio starozavjetne scene
i život Bogorodice. U kapeli „Biskupije“ je naslikao veliku fresko-sliku sa likovima apostola
Andrije i Sv. Katarine, a u dvorani palate naslikao je boga Kupidona sa strelicom. Zahvaljujući
mecenstvu Andrije Zmajevića, Tripo Kokolja je izrazio svoj umjetnički talenat i stvorio djelo
izuzetno važno u kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Dobrotvor Spiridon Gopčević
Spiridon Gopčević je rođen 1807. godine u pomorskoj porodici. 77 Njegov otac Krsto je bio
poznati pomorac, koji je imao poslovne veze u Smirni i Trstu. Gopčevići su se iz „Stare“
Crne Gore doselili u Orahovac, a potom su prešli u Poda kod Herceg Novog. Spiridon je
postao jedan od najuspješnijih pomoraca i trgovaca u Trstu. Po nekim ocjenama, nakon
1840. godine bio je „najveći trgovac u Trstu i najjači brodovlasnik u Austrijskoj Imperiji“. 78 U
svojoj trgovačkoj floti imao je 4 broda nosivosti preko 500 tona, 17 brodova nosivosti između
00 i 400 tona i 2 broda čija je nosivost bila ispod 200 tona. Vrijednost njegove imovine
1850. godine procijenjena je na 12.500.000 zlatnih forinti. Tada je Gopčević posjedovao 10%
tršćanskog brodovlja duge plovidbe. U svojoj floti je imao i parobrode. Sa austrijskom vladom
se dogovarao oko izgradnje nove luke u Trstu. Bio je član Društva tršćanskih privrednika,
akcionar u izgradnji Južne željeznice i direktor „Kamere od osiguracije“. Krimski rat (185 -
1856) doveo je do Gopčevićevog bankrota, jer zbog pomorske blokade ruskih crnomorskih
luka nije mogao da preveze žito koje je ranije kupio u Rusiji. Nakon rata je vrijednost toga žita
bila mnogo manja od prvobitnog uloga, pa je Gopčevićeva firma došla pod stečaj. Do 1861.
godine svi njegovi brodovi su rasporodani kako bi se platili dugovi. Skrhan tim gubitkom,
Gopčević je preminuo 1861. godine u Beču. Od čitave njegove imovine ostala je samo palata,
koja je 1850. godine sagrađena na Velikom kanalu u neorenesansnom stilu.
76 Isto, str. 9 .
77 Ignjatije Zloković, Spiridon Gopčević, Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru, broj XV, 967, str. 48.
78 Isto, str. Citirano prema: Stjepan Vekarić, Bokeljski brodovlasnik Špiro Gopčević, Pomorstvo, Rijeka,
br. / 9 , str. 0- .