Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

More documents

Recommendations

Info

Samo tokom 189 . godine knjaz Nikola je za gradnju crkava dao: 2.400 fiorina za crkvu Sv. Jovana Krstitelja u Bajicama, 1.200 fiorina za crkvu Sv. Petra Cetinjskog kod Spuža, 1.200 fiorina za crkvu u Poljima kod Kolašina, 600 fiorina za crkvu u Kučima, 200 fiorina za crkvu u Šekularu i 2.000 fiorina za ikonostas crkve u Ljubotinju. 8 Za crkvu u Piperskom selu Mrke priložio je 200 fiorina, 84 dok je u potpunosti finansirao gradnju crkve Sv. Trojice u Majstorima, u spomen porodice Kustudić. 85 U Rovcima je sa 100 fiorina pomogao izgradnju crkve Sv. Nikole. 86 Povodom 400 godišnjice od osnivanja Obodske štamparije knjaz je biblioteci Zetskog doma dao 1.000 forinti i veliki broj knjiga. 87 Dijelio je pomoć starima i bolesnima, i pomagao ljudima raznih obrazovnih i socijalnih profila. Davao je priloge za čitaonice i biblioteke. Kada bi umro neki ugledniji Crnogorac knjaz bi mu o svom trošku sagradio grobnicu. U svom humanitranom radu, knjaz nije dijelio ljude po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti. Nakon uvođenja ustavnosti u Crnoj Gori, knjaz Nikola je iz budžeta primao godišnju nadoknadu, koja se zvala civillista. Ona je za 1907. godinu iznosila 189.586 kruna (1 kruna-1 perper). Samo u prva tri mjeseca te godine knjaz je oko 10.000 kruna, ili 5% novca sa civil-liste, potrošio na pomoć Crnogorcima, i to na preko 00 ljudi. Na primjer: „2 -ici Vasojevića po 2 krune, „malom Vasojeviću što se operirao na Cetinje“, „za isplatu žita nekog siromaha“, „jednoj maloj pred Dvor“, „majci pokojnog Joza Šekularca“, „Veličaninu te je bolovao u bolnicu“, „Marku Strugaru za neko dijete“, „ženi iz Ožegovica te joj je sin umro u Ameriku“, „Spasoju Brajoviću za leb i sir“, „ženi iz Komana te je ostavio domaćin s’ đecom na ulicu“, „jednom čovjeku da prevede bolesnu šćer na Cetinje“, „za familiju nekog Kuča te je umro u Bar“, „pred Dvor maloj s’ Uganja“, „jednoj siromašnici“, „Muju Adžajliću za kravu“, „za ručak 50 Cuca i Ćeklića“, „za jednog siromaha“. 88 Knjaz je na taj način u Crnoj Gori djelovao kao fondacija za sve. No, za razliku od klasične fondacije, knjaz Nikola je s ovom pomoću sigurno ostvarivao i političku dobit. Ipak, knjaz nije imao ustavnu i zakonsku obavezu da svoj novac koristi za pomoć ugroženima, tako da se može svrstati među najveće crnogorske dobrotvore. 3 Najveći crnogorski filantrop Vasliije-Vaso Ćuković je rođen 1858. godine u Risnu, u trgovačkoj kući Lazara Ćukovića. Kum na krštenju mu je bio crnogorski vojvoda Anto Daković, i dao mu je ime po Sv. Vasiliju Ostroškom. Osnovnu školu je završio u Risnu, a Višu trgovačku školu u Trstu. U SAD odlazi 1877. godine. Kratko se zadržao u Nujorku, a potom je otputovao u San Francisko. U jezuitskom koledžu Svete Marije naučio je engleski jezik. 89 Zaposlio se kao trgovački pomoćnik, i ubrzo je prešao u grad Virdžinija (Nevada). Počeo je da se kocka i zaradio je 46.000 dolara. Novac zarađen na kocki investirao je u rudnik, ali mu je taj posao propao. 8 „Prosvjeta“, list za crkvu, školu i pouku, Cetinje, 89 , godina II, broj , str. 4 . 84 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina VI, broj 9, str. 0 . 8 „Prosvjeta“..., Cetinje, 900, godina XI, broj 9, str. . 86 „Prosvjeta“..., Cetinje, 894, godina II, broj 0, str. 4 . 87 „Prosvjeta“..., Cetinje, 89 , godina I, broj , str. 427. 88 Živko M. Andrijašević, navedeno djelo, str. 0. 89 DACG-Arhivsko odjeljenje Herceg Novi (AOHN), Vaso Ćuković, Zbirka poklona, Fascikla XXXVI.
Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka Iz Virdžinije je otišao u grad Reno (Nevada), gdje je radio kao trgovački pomoćnik i prevodilac. Tu se zadržao 10 godina, a nakon toga živio je u Sijetlu i Nebraski, i čitavo vrijeme se bavio kockom. Na kraju putovanja kroz SAD, sa 74.000 dolara, 15. januara 1895. godine, stigao je u Denver i investirao u nekretnine i kockarnice. U denverskoj ulici Lorimer, sa Džonom Hjudžsom otvorio je čuvenu kockarnicu „Arkade“, a sa irskim emigrantom Edom Čejsom, otvorio je kockarnicu „Navare“. Ćuković je bio poznat kao pošten kockar, koji je igrao zbog posla, a ne zbog zadovoljstva. Bio je poznati protivnik alkohola. Sprijateljio se s uticajnim političarom Robertom Spirom, koji je 1904. godine izabran za gradonačelnika Denvera, što je Vasu omogućilo ulazak u svijet politike. Kada je 1907. godine donešena odluka o zabrani kockarnica, Ćuković je svoju zaradu od kocke investirao u nekretnine u donjem dijelu Denvera. Otvorio je kancelariju u zgradi Centralne depozitne banke, i za kratko vrijeme stvorio poslovnu imperiju vrijednu preko milion dolara. Ćuković je tako postao ugledan i uticajan čovjek u državi Kolorado. Po njegovoj preporuci su se birali senatori države. Ćuković je dugo živio kao neženja. Kada je 1907. godine umro njegov brat Simeon, inače upravnik hotela Koronado u San Dijegu, Vaso je usvojio bratovo dvoje djece. Oženio se tek 1922. godine u 64-oj godini. Njegova žena je bila Margaret Hurt, prethodno kućepaziteljka Vasove kuće u ulici Grant, u Denveru. No, Margaret Ćuković je umrla 1929. godine. Posljednji put Vaso je boravio u Risnu 19 2. godine. S njim je tada bio njegov usvojeni sinovac, koji se po povratku u SAD, razbolio i umro. Nakon godinu dana, Vaso Ćuković je dobio izliv krvi u mozak i umro 20. XII 19 . godine. Značajnu pažnju Vaso Ćuković je poklonio dobrotvornom radu. Osnovao je 1922. godine „Fondaciju Lazara i Stane Ćuković“ od 5.000.000 dinara (100.000 dolara) u obveznicama sa 7% investicionog zajma s tim da godišnji prihod od 50.000 dinara služi za izdržavanje i školovanje siromašne djece iz Risna. Od ove stipendije, 19 1. godine izdržavala su se 4 đaka. Dobrotvorni prilozi Vasa Ćukovića su brojni: 10.000 dinara Osnovnoj školi u Risnu za stipendiranje siromašnih đaka; 5 zvona, u vrijednosti od 1.000.000 dinara, za crkvu u Risnu; 3 0.000 dinara za manastir Sv. Đorđa kod Risna; .0 5.000 dinara koje je u periodu 1 -1 31. godine poslao opštini Risan za izgradnju opštinskog školskog doma, elektrifikaciju Risna i izgradnju vodovoda; 400.000 dinara risanskoj omladini za izgradnju pozornice i nabavku gimnastičkih sprava; 10.000 dinara za izgradnju puta do manastira Sv. Đorđa; 10.000 dinara za uređenje školskog vrta, i svake godine pred Božić i Uskrs 10.000 dinara za risansku sirotinju. Za kratko vrijeme stvorio je poslovnu imperiju vrijednu preko milion dolara. Ćuković je tako postao ugledan i uticajan čovjek u državi Kolorado. Po njegovoj preporuci su se birali senatori države. 3 3
Page 1 and 2: Mr Dragutin Papović Primjeri filan
Page 3: Mr Dragutin Papović Primjeri filan
Page 6 and 7: “ Blago onome čovjeku, u čije r
Page 8 and 9: Nadamo se da će nas vraćanje na p
Page 10 and 11: Osnivači dobrotvornih organizacija
Page 12 and 13: 1881/82 u Crnoj Gori je bilo 705 tr
Page 14 and 15: teškim uslovima. Posjedi do 2 hekt
Page 16 and 17: Na osnovu člana 32, stav 8, Zakona
Page 18 and 19: Državna kontrola nad zadužbinama
Page 20 and 21: Od srednjeg vijeka pa do početka X
Page 22 and 23: Muslimani su osnivali zadužbine, k
Page 24 and 25: Jedan od najpoznatijih muslimanskih
Page 26 and 27: Najveći broj vakufa u Crnoj Gori p
Page 28 and 29: U dobrotvornom radu se istaklo Amer
Page 30 and 31: “ „Uzimajući u obzir velike ž
Page 32 and 33: 3 235 East 11th Street, New York 3,
Page 34 and 35: Spiridon Gopčević U svojoj t
Page 38 and 39: 1922.godine, Vaso Ćuković je osno
Page 40 and 41: Nadbiskup Nikola Dobrečić Dobreč
Page 42 and 43: Testament Jovana Boškovića je pod
Page 44 and 45: „Štednja Lesova“ Leso Pavkovi
Page 46 and 47: Pavković je bio poznat kao najveć
Page 48 and 49: Kuća zadužbine Duković u Trstu (
Page 50 and 51: Spomen-ploča na kući Luke Joviće
Page 52 and 53: ata proveo je u internaciji. Nakon
Page 54 and 55: Želja Jova Golijanina je bila da
Page 56 and 57: mogao da ispuni u punoj mjeri one c
Page 58 and 59: “Moja bi pak želja bila, da ta z
Page 60 and 61: “ „Novac koji je poslan na Jugo
Page 62 and 63: “Rukovođen ljubavlju prema rodno
Page 64 and 65: Patrijarh Gavrilo Dožić (1888-195
Page 66 and 67: od države priznatim školama. 147
Page 68 and 69: VII - Izvori i literatura Izvori: 1
Page 70 and 71: 0 22. Milošević Anton, Pero Lukov

Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?