16.10.2013 Views

Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

godine stranka Bečke konvencije o <strong>za</strong>štiti<br />

ozonskog sloja i Montrealskog protokola<br />

o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a<br />

ratificirala je i izmjene i dopune Montrealskog<br />

protokola: Londonsku, Kopenhašku,<br />

Montrealsku i Pekinšku, kažu u<br />

Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />

uređenja i graditeljstva mjerodavnom <strong>za</strong><br />

provedbu Montrealskog protokola. Iako<br />

pripada zemljama s malom potrošnjom<br />

tih štetnih tvari, Hrvatska je od osamostaljenja<br />

<strong>za</strong>hvaljujući <strong>broj</strong>nim ekološkim<br />

projektima i mjerama znatno smanjila<br />

ispuštanje u zrak <strong>za</strong> ozonski sloj štetnih<br />

tvari. Dok se u 1990. godini potrošnja<br />

tih tvari kretala oko 1300 tona,<br />

lani je bila manja od 100 tona, a stalno<br />

se poduzimaju <strong>broj</strong>ne mjere kako bi se<br />

dodatno smanjilo njihovo ispuštanje u<br />

okoliš, ističu u Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />

prostornog uređenja i graditeljstva.<br />

Zahvaljujući mjerama i projektima provedenim<br />

u sklopu Nacionalnog programa<br />

<strong>za</strong> postupno ukidanje tih tvari, izrađenog<br />

u suradnji s Programom <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />

Ujedinjenih naroda, i prije dvije godine<br />

donešenoj Uredbi o tvarima koje oštećuju<br />

ozonski sloj, utemeljenoj na Zakonu o <strong>za</strong>štiti<br />

zraka i europskoj direktivi, ukinuta<br />

je od 1. siječnja 2006. godine potrošnja<br />

klorofluorougljika (CFC-a) u proizvodnji<br />

pjenastih materijala, kozmetičkih aerosoli<br />

i u rashladnom sektoru i metil<br />

bromida. Krenulo se s projektima institucijskog<br />

osnaživanja u svrhu provedbe<br />

Montrealskog protokola, ukidanjem potrošnje<br />

CFC 11 u proizvodnji fleksibilnih<br />

poliuretanskih pjena u Orioliku, postupnim<br />

ukidanjem freona u Plivi, a projektom<br />

s proizvođačima presadnica duhana<br />

ukinuta je potrošnja metil-bromida što<br />

je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u Požeško-slavonskoj<br />

i Virovitičko-podravskoj<br />

županiji financiralo s 1,980.000 kuna.<br />

Potom su slijedili projekti gospodarenja<br />

rashladnim sredstvima, uspostave nacionalne<br />

banke halona, potpunog ukidanja<br />

potrošnje klorofluorougljika (CFC), tečajeva<br />

i radionica u sektoru otapala i pokazni<br />

projekt <strong>za</strong> <strong>za</strong>mjenu velikih rashladnih<br />

sustava. Inače, najviše <strong>za</strong> ozon štetnih<br />

tvari (klorofluorougljikovodika – HCFC-a)<br />

nastaje pri servisiranju rashladnih i klimati<strong>za</strong>cijskih<br />

uređaja (71 posto), dok ih<br />

29 posto nastaje u proizvodnji pjenastih<br />

materijala. Kako se rashladni i klima uređaji<br />

koriste gotovo svuda: u industriji,<br />

hotelima, trgovačkim centrima i proda-<br />

20<br />

EKO REVIJA eco review<br />

Kako su prvotno korisne tvari postale štetne<br />

Davne 1928. godine u hladnjacima su se počeli koristiti freoni CFC 11 i CFC 12.<br />

Osnovni uvjeti koje su ove tvari trebale <strong>za</strong>dovoljiti bili su: <strong>učinkovitost</strong> u radu<br />

uređaja, da nisu štetne <strong>za</strong> ljude te da su kemijski postojane. Međutim, upravo<br />

te na prvi pogled “pozitivne” osobine poka<strong>za</strong>le su se vrlo štetne <strong>za</strong> okoliš.<br />

Njihovo razorno djelovanja na ozonski sloj utvrđeno je 1974. godine. Ranih<br />

osamdesetih pomoću NASA-inog satelita doka<strong>za</strong>no je oštećenje ozonskog sloja<br />

iznad Antartika koje se postupno povećavalo. Daljnjim proučavanjima i mjerenjima<br />

znanstvenici su utvrdili popis tvari koje oštećuju ozonski sloj, a novim<br />

istraživanjima i saznanjima taj se popis i dalje nadopunjuje. Upravo <strong>za</strong>hvaljujući<br />

znanstvenim spoznajama pokrenuta je u Ujedinjenim narodima inicijativa kako<br />

bi se spriječila daljnja oštećenja ozonskog sloja.<br />

vaonicama, cestovnim vozilima, bolnicama,<br />

kućanstvima, brodovima i drugdje,<br />

rješavanje tog problema je najsloženije<br />

i u njega se moraju aktivno uključiti svi<br />

- od korisnika preko servisera uređaja do<br />

cijele struke u cjelini kako bi Hrvatska<br />

djelovala sukladno preuzetim obve<strong>za</strong>ma<br />

iz Montrealskog protokola, ali na način<br />

prihvatljiv i što bezbolniji <strong>za</strong> domaće<br />

gospodarstvo.<br />

Zato je Ministarstvo do sada uložilo<br />

400.000 kuna u opremanje centara <strong>za</strong><br />

prikupljanje, obnavljanje i oporabu freona<br />

u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji, a nabavljena je oprema <strong>za</strong><br />

srednje strukovne škole u Velikoj Gorici,<br />

Splitu, Slavonskom Brodu, Karlovcu,<br />

Čakovcu, Osijeku, Šibeniku i Labinu u<br />

kojima se školuju majstori koji će servisirati<br />

takve uređaje. Zbog edukacije<br />

najmlađih u 3000 osnovnih škola i 680<br />

vrtića poslali su crtani film o ozonu, a u<br />

tijeku je tiskanje edukativnog stripa <strong>za</strong><br />

djecu te vodiča <strong>za</strong> carinske službenike o<br />

suzbijanju ne<strong>za</strong>konite trgovine tvarima<br />

koje oštećuju ozonski sloj. Potrošnja <strong>za</strong><br />

ozon štetnih otapala u Hrvatskoj je vrlo<br />

niska, a s razvojem novih analitičkih metoda<br />

od kojih neke već koriste <strong>za</strong>mjenske<br />

tvari, biti će ukinuta u roku koji propisuje<br />

Montrealski protokol. Započela<br />

je i provedba pokaznog projekta kojim<br />

će se <strong>za</strong>mijeniti četiri velika rashladna<br />

sustava koji koriste klorofluorougljike<br />

u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

te u tri tvrtke: Zagrepčanka<br />

– poslovni objekti, Srđ – Galerija u<br />

Dubrovniku i Općoj bolnici Osijek, kažu<br />

u Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Inače, u<br />

Nacionalnom programu je utvrđeno da<br />

Hrvatska ima preduvjete <strong>za</strong> ubr<strong>za</strong>no ukidanje<br />

potrošnje <strong>za</strong> ozon štetnih tvari uz<br />

stručnu i financijsku pomoć provedbenih<br />

agencija Montrealskog protokola (UNEP,<br />

UNIDO, UNDP i Svjetska banka). Važno<br />

je napomenuti kako razvijene zemlje<br />

godišnje uplaćuju novac u Multilateralni<br />

fond Montrealskog protokola iz kojeg<br />

se financiraju projekti ukidanja potrošnje<br />

tvari koje oštećuju ozonski sloj. Taj fond<br />

ima <strong>za</strong>daću pomagati zemljama iz članka<br />

5. prilikom ispunjavanja obve<strong>za</strong> Montrealskog<br />

protokola pa se očekuje znatno<br />

smanjenje potrošnje štetnih tvari u tim<br />

zemljama provedbom takvih projekata u<br />

industrijskom sektoru.<br />

Ipak, takvi projekti nisu dovoljni <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje<br />

odredbi Montrealskog protokola.<br />

Zemlje iz članka 5. moraju, po riječima<br />

stručnjaka, donijeti i niz <strong>za</strong>konskih mjera<br />

i samostalno provoditi druge aktivnosti<br />

kako bi djelovale u skladu s protokolom<br />

i učinkovito spriječile daljnje oštećenje<br />

ozonskog sloja. (Ž.B.)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!