Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
godine stranka Bečke konvencije o <strong>za</strong>štiti<br />
ozonskog sloja i Montrealskog protokola<br />
o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a<br />
ratificirala je i izmjene i dopune Montrealskog<br />
protokola: Londonsku, Kopenhašku,<br />
Montrealsku i Pekinšku, kažu u<br />
Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva mjerodavnom <strong>za</strong><br />
provedbu Montrealskog protokola. Iako<br />
pripada zemljama s malom potrošnjom<br />
tih štetnih tvari, Hrvatska je od osamostaljenja<br />
<strong>za</strong>hvaljujući <strong>broj</strong>nim ekološkim<br />
projektima i mjerama znatno smanjila<br />
ispuštanje u zrak <strong>za</strong> ozonski sloj štetnih<br />
tvari. Dok se u 1990. godini potrošnja<br />
tih tvari kretala oko 1300 tona,<br />
lani je bila manja od 100 tona, a stalno<br />
se poduzimaju <strong>broj</strong>ne mjere kako bi se<br />
dodatno smanjilo njihovo ispuštanje u<br />
okoliš, ističu u Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
prostornog uređenja i graditeljstva.<br />
Zahvaljujući mjerama i projektima provedenim<br />
u sklopu Nacionalnog programa<br />
<strong>za</strong> postupno ukidanje tih tvari, izrađenog<br />
u suradnji s Programom <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
Ujedinjenih naroda, i prije dvije godine<br />
donešenoj Uredbi o tvarima koje oštećuju<br />
ozonski sloj, utemeljenoj na Zakonu o <strong>za</strong>štiti<br />
zraka i europskoj direktivi, ukinuta<br />
je od 1. siječnja 2006. godine potrošnja<br />
klorofluorougljika (CFC-a) u proizvodnji<br />
pjenastih materijala, kozmetičkih aerosoli<br />
i u rashladnom sektoru i metil<br />
bromida. Krenulo se s projektima institucijskog<br />
osnaživanja u svrhu provedbe<br />
Montrealskog protokola, ukidanjem potrošnje<br />
CFC 11 u proizvodnji fleksibilnih<br />
poliuretanskih pjena u Orioliku, postupnim<br />
ukidanjem freona u Plivi, a projektom<br />
s proizvođačima presadnica duhana<br />
ukinuta je potrošnja metil-bromida što<br />
je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u Požeško-slavonskoj<br />
i Virovitičko-podravskoj<br />
županiji financiralo s 1,980.000 kuna.<br />
Potom su slijedili projekti gospodarenja<br />
rashladnim sredstvima, uspostave nacionalne<br />
banke halona, potpunog ukidanja<br />
potrošnje klorofluorougljika (CFC), tečajeva<br />
i radionica u sektoru otapala i pokazni<br />
projekt <strong>za</strong> <strong>za</strong>mjenu velikih rashladnih<br />
sustava. Inače, najviše <strong>za</strong> ozon štetnih<br />
tvari (klorofluorougljikovodika – HCFC-a)<br />
nastaje pri servisiranju rashladnih i klimati<strong>za</strong>cijskih<br />
uređaja (71 posto), dok ih<br />
29 posto nastaje u proizvodnji pjenastih<br />
materijala. Kako se rashladni i klima uređaji<br />
koriste gotovo svuda: u industriji,<br />
hotelima, trgovačkim centrima i proda-<br />
20<br />
EKO REVIJA eco review<br />
Kako su prvotno korisne tvari postale štetne<br />
Davne 1928. godine u hladnjacima su se počeli koristiti freoni CFC 11 i CFC 12.<br />
Osnovni uvjeti koje su ove tvari trebale <strong>za</strong>dovoljiti bili su: <strong>učinkovitost</strong> u radu<br />
uređaja, da nisu štetne <strong>za</strong> ljude te da su kemijski postojane. Međutim, upravo<br />
te na prvi pogled “pozitivne” osobine poka<strong>za</strong>le su se vrlo štetne <strong>za</strong> okoliš.<br />
Njihovo razorno djelovanja na ozonski sloj utvrđeno je 1974. godine. Ranih<br />
osamdesetih pomoću NASA-inog satelita doka<strong>za</strong>no je oštećenje ozonskog sloja<br />
iznad Antartika koje se postupno povećavalo. Daljnjim proučavanjima i mjerenjima<br />
znanstvenici su utvrdili popis tvari koje oštećuju ozonski sloj, a novim<br />
istraživanjima i saznanjima taj se popis i dalje nadopunjuje. Upravo <strong>za</strong>hvaljujući<br />
znanstvenim spoznajama pokrenuta je u Ujedinjenim narodima inicijativa kako<br />
bi se spriječila daljnja oštećenja ozonskog sloja.<br />
vaonicama, cestovnim vozilima, bolnicama,<br />
kućanstvima, brodovima i drugdje,<br />
rješavanje tog problema je najsloženije<br />
i u njega se moraju aktivno uključiti svi<br />
- od korisnika preko servisera uređaja do<br />
cijele struke u cjelini kako bi Hrvatska<br />
djelovala sukladno preuzetim obve<strong>za</strong>ma<br />
iz Montrealskog protokola, ali na način<br />
prihvatljiv i što bezbolniji <strong>za</strong> domaće<br />
gospodarstvo.<br />
Zato je Ministarstvo do sada uložilo<br />
400.000 kuna u opremanje centara <strong>za</strong><br />
prikupljanje, obnavljanje i oporabu freona<br />
u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj<br />
županiji, a nabavljena je oprema <strong>za</strong><br />
srednje strukovne škole u Velikoj Gorici,<br />
Splitu, Slavonskom Brodu, Karlovcu,<br />
Čakovcu, Osijeku, Šibeniku i Labinu u<br />
kojima se školuju majstori koji će servisirati<br />
takve uređaje. Zbog edukacije<br />
najmlađih u 3000 osnovnih škola i 680<br />
vrtića poslali su crtani film o ozonu, a u<br />
tijeku je tiskanje edukativnog stripa <strong>za</strong><br />
djecu te vodiča <strong>za</strong> carinske službenike o<br />
suzbijanju ne<strong>za</strong>konite trgovine tvarima<br />
koje oštećuju ozonski sloj. Potrošnja <strong>za</strong><br />
ozon štetnih otapala u Hrvatskoj je vrlo<br />
niska, a s razvojem novih analitičkih metoda<br />
od kojih neke već koriste <strong>za</strong>mjenske<br />
tvari, biti će ukinuta u roku koji propisuje<br />
Montrealski protokol. Započela<br />
je i provedba pokaznog projekta kojim<br />
će se <strong>za</strong>mijeniti četiri velika rashladna<br />
sustava koji koriste klorofluorougljike<br />
u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
te u tri tvrtke: Zagrepčanka<br />
– poslovni objekti, Srđ – Galerija u<br />
Dubrovniku i Općoj bolnici Osijek, kažu<br />
u Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Inače, u<br />
Nacionalnom programu je utvrđeno da<br />
Hrvatska ima preduvjete <strong>za</strong> ubr<strong>za</strong>no ukidanje<br />
potrošnje <strong>za</strong> ozon štetnih tvari uz<br />
stručnu i financijsku pomoć provedbenih<br />
agencija Montrealskog protokola (UNEP,<br />
UNIDO, UNDP i Svjetska banka). Važno<br />
je napomenuti kako razvijene zemlje<br />
godišnje uplaćuju novac u Multilateralni<br />
fond Montrealskog protokola iz kojeg<br />
se financiraju projekti ukidanja potrošnje<br />
tvari koje oštećuju ozonski sloj. Taj fond<br />
ima <strong>za</strong>daću pomagati zemljama iz članka<br />
5. prilikom ispunjavanja obve<strong>za</strong> Montrealskog<br />
protokola pa se očekuje znatno<br />
smanjenje potrošnje štetnih tvari u tim<br />
zemljama provedbom takvih projekata u<br />
industrijskom sektoru.<br />
Ipak, takvi projekti nisu dovoljni <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje<br />
odredbi Montrealskog protokola.<br />
Zemlje iz članka 5. moraju, po riječima<br />
stručnjaka, donijeti i niz <strong>za</strong>konskih mjera<br />
i samostalno provoditi druge aktivnosti<br />
kako bi djelovale u skladu s protokolom<br />
i učinkovito spriječile daljnje oštećenje<br />
ozonskog sloja. (Ž.B.)