Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Slavonci počeli saditi lavandu<br />
Obitelj Trampus prije nekoliko godina<br />
otkrila je idealne uvjete i pionirski<br />
krenula prema uspješnom uzgoju lavande<br />
u okolici Belišća, na prvom takvom imanju<br />
u Slavoniji. “Obilje zemlje, plodno<br />
tlo, ugodan vjetar s Karašice i nadasve,<br />
ovog ljeta, dovoljno sunca od jutra do<br />
večeri idealni su uvjeti”, rekla nam je<br />
Vesna Trampus <strong>za</strong> vrijeme priprema <strong>za</strong><br />
drugu ovogodišnju berbu. Tri i pol tisuće<br />
sadnica <strong>za</strong>sađeno je 2005. godine na dva<br />
hektara na <strong>za</strong>puštenom i od pesticida<br />
odmorenom zemljištu koje je obogaćeno<br />
ekološkim poboljšivačem tla. Danas<br />
Trampusovi, <strong>za</strong>hvaljujući sigurnom tržištu<br />
i dobrim cijenama, imaju 17 tisuća<br />
sadnica s kojih dva puta godišnje beru<br />
ljubičaste mirisne cjetove.<br />
“Vrijeme <strong>za</strong> berbu je kada odu pčele i<br />
bumbari. Ove godine se od njih nije moglo<br />
prolaziti pored polja jer ih je privukao<br />
intenzivan miris. Nakon njih, u srpnju<br />
i rujnu, može početi ručno branje”,<br />
kaže V. Trampus. Zahvaljujući predanosti<br />
radu motikama i golim rukama, okopavanju<br />
i pljevljenju lavanda iz Belišća je u<br />
kolovozu ove godine <strong>za</strong>služila markicu<br />
ekološkog proizvoda nadzorne stanice<br />
Bioinspekt iz Osijeka. Nasade lavande<br />
udaljene su od prometnice oko sto<br />
metara, a od drugih kultura tretiranih<br />
<strong>za</strong>štitnim sredstvim izolirane su deset<br />
metara širokim gredicama buhača, poljskim<br />
putem i rijekom Karašicom. Tlo se<br />
dušikom prirodno bogati, jer je između<br />
gredica <strong>za</strong>sijana djetelina, koja ujedno<br />
sprječava razvoj korova. Sasvim slučajno<br />
hit je, uz lavandu, postao i buhač. Iako<br />
skoro potpuno iskorijenjen kao korov,<br />
danas se na ovakvim imanjima polako<br />
vraća u upotrebu kao izrazito djelotvoran<br />
prirodni insekticid.<br />
Vera Trampus otkriva da je savjet stručnjaka<br />
bio da odaberu lavandin – kultivar<br />
Budrovku, vrstu lavande koja osim u<br />
mediteranskom području dobro uspijeva<br />
i u kontinentalnim krajevima do nadmorske<br />
visine od 1.200 metara i do -20<br />
stupnjeva Celzija. Na Trampusove se od<br />
ove godine ugledao i mladi Ivan Cvenić,<br />
student prve godine Poljoprivrednog fakulteta<br />
u Osijeku, koji je <strong>za</strong>sadio svojih<br />
prvih 10 tisuća sadnica.<br />
66 EKO REVIJA eco review<br />
Potpora Agroturističke <strong>za</strong>jednice<br />
Valpovštine<br />
Obitelj Trampus jedan od šezdesetak<br />
uspješnih članova Agroturistička <strong>za</strong>jednica<br />
Valpovštine, gospodarske udruge<br />
osnovane 2006. godine u rujnu u Ladimirevcima<br />
radi promicanja održivog razvoja<br />
toga kraja, a koja će uskoro prerasti u<br />
klaster. Na ideju <strong>za</strong> osnivanje <strong>za</strong>jednice<br />
došla je dr.sc. Snježana Tolić <strong>za</strong> vrijeme<br />
istraživanja ruralnog gospodarstva<br />
<strong>za</strong> potrebe svoje doktorske disertacije.<br />
Uočivši problem Valpovštine koja ima<br />
izrazito usitnjenu vlasničku strukturu u<br />
obiteljskoj poljoprivredi, natprosječnu<br />
stopu ne<strong>za</strong>poslenosti na nacionalnoj i<br />
županijskoj razini, neusustavljeno tržište<br />
<strong>za</strong> male proizvođače te neiskorištena<br />
moguća turistička odredišta, S. Tolić<br />
se upustila u daljnju avanturu. “Sve me<br />
to navelo na dublje istraživanje novih<br />
modela i obra<strong>za</strong>ca koji trebaju pove<strong>za</strong>ti<br />
poljoprivredu, turi<strong>za</strong>m i druge djelatnosti<br />
u cjelinu u smislu održivog razvoja.<br />
Izradila sam studiju ´Idejni plan razvoja<br />
mikroturističke destinacije područja<br />
Valpovštine´ u travnju prošle godine i<br />
nakon toga smo, prije nepunih godinu<br />
dana, osnovali udrugu čiji su članovi uz<br />
ostale i Grad Valpovo, općina Petrijevci<br />
i Ladimirevci”. Vera Trampus kaže da joj<br />
je udruživanje pomoglo, jer lavandu osim<br />
prema velikim otkupljivačima može pla-<br />
sirati i kupcima na malo u obliku bočica<br />
lavandina ulja ili mirisnih vrećica.<br />
Gradonačelnik Valpova Leon Žulj potvrdio<br />
nam je želju <strong>za</strong> suradnjom, jer kako<br />
kaže, lokalni proizvođači će imati samo<br />
koristi. Isto smatra i načelnik općine Petrijevci<br />
Ivo Zelić i sam proizvođač voća i<br />
prirodnih sokova bez konzervansa i član<br />
<strong>za</strong>jednice. Ideja te <strong>za</strong>jednice je promicanje<br />
socijalno-ekološkog gospodarstva<br />
modelom većeg angažiranja malih gospodarstava<br />
u ekonomske tijekove. U konačnici<br />
cilj je pokrenuti <strong>za</strong>pošljavanje teže<br />
<strong>za</strong>pošljivih osoba – slabije obrazovanih,<br />
ljudi bez iskustva, žena, invalida, osoba<br />
starije životne dobi.<br />
Košara simbol <strong>za</strong>jedničkog rada<br />
Primjer suradnje svih članova Agroturističke<br />
<strong>za</strong>jednice Valpovštine je pletena<br />
košara “Proizvodi sela” ispunjena proizvodima<br />
poput kupinovog vina, svijeća<br />
od prirodnog pčelinjeg voska, suvenira,<br />
kulen, bočica s rakijom, meda, ručnih<br />
radova, lavandino ulje i cvijeće. Do sada<br />
najveću narudžbu košara, koje i simbolički<br />
predstavljaju Valpovštinu, jer sve<br />
što mali proizvođači proizvedu u nju<br />
može, ovih dana naručila je jedna velika<br />
kompanija iz Švicarske. Predsjednica S.<br />
Tolić kaže da je sada vrijeme da njihova<br />
udruga preraste u klaster, u kojem će<br />
grad Valpovo s 20 posto sudjelovati u<br />
osnivačkom ulogu, kako bi se svi članovi<br />
mogli više poslovno profilirati. Klaster<br />
će omogućiti <strong>za</strong>jednički marketing, veće<br />
poticaje i <strong>za</strong>jedničke razvojne projekte.<br />
“Jedan od tih projekata je i ekonomsko<br />
dvorište koje bismo htjeli ostvariti u Valpovu<br />
i koje bi bilo namijenjeno, primjerice,<br />
skladištenju autohtonih proizvoda,<br />
postavljanju tržnice s lokalnim proizvodima,<br />
punionici meda <strong>za</strong> naše <strong>broj</strong>ne<br />
članove medare, <strong>za</strong> smještaj male sirane<br />
i hladnjače i sl. Tu bismo tražili potporu<br />
IPA fonda”, spomenula je svoje planove<br />
ambiciozna S. Tolić, koja uz znanstveni<br />
rad na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku<br />
ima i obiteljski pansion u Ladimirevcima<br />
u kojem primijenjuje spoznaje<br />
svog istraživačkog rada.<br />
Kruno Kartus<br />
Snimke: Ljiljanka Mitoš-Svoboda
Change language