Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FOND<br />
Simpozij o upravljanju<br />
okolišem – SEM 2007.<br />
okviru jesenskog Zagrebačkog vele-<br />
U sajma i EMAT-a, Sajma <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
održan je 2. međunarodni simpozij o<br />
upravljanju okolišem - SEM 2007. Dvodnevni<br />
međunarodni znanstveno-stručni<br />
skup organizirao je <strong>za</strong>grebački Fakultet<br />
kemijskog inženjerstva i tehnologije u<br />
suradnji s Agencijom <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>,<br />
Sveučilištem u Splitu, Akademijom<br />
tehničkih znanosti Hrvatske, Prirodoslovnim<br />
fakultetom Sveučilišta Debrecen<br />
(Mađarska), Odjelom <strong>za</strong> građevinsko inženjerstvo<br />
i inženjerstvo <strong>okoliša</strong> Sveučilišta<br />
Jackson, JSU (SAD) i Biotehničkim<br />
fakultetom Univerziteta u Bihaću (BiH).<br />
Pokrovitelji Simpozija bili su Ministarstvo<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja<br />
i graditeljstva, Ministarstvo znanosti,<br />
obrazovanja i športa, Hrvatska gospodarska<br />
komora, <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>, Institut Ruđer<br />
Bošković, Environmental Committee of<br />
American Chamber of Commerce, Hrvatsko<br />
društvo kemijskih inženjera i tehnologa,<br />
Zve<strong>za</strong> društev <strong>za</strong> biomaso Slovenije<br />
te Hrvatsko-američko društvo.<br />
Simpozij je organiziran kako bi se domaćim<br />
i inozemnim stručnjacima iz vrlo<br />
širokog područja upravljanja okolišem<br />
omogućila razmjena pozitivnih iskustava<br />
i postignuća te doprinijelo proaktivnom<br />
pristupu rješavanja problema očuvanja<br />
<strong>okoliša</strong> i načelu održivog razvitka<br />
općenito, u čemu se, kako su ocijenili<br />
organi<strong>za</strong>tori, i uspjelo. Jedini hrvatski<br />
simpozij koji je uvršten na listu svjetskih<br />
kongresa okupio je 200-tinjak sudionika,<br />
a prezentirano je i 110 radova, od<br />
8 EKO REVIJA eco review<br />
toga 60 sudionika iz inozemstva. “Kako<br />
su interesi iz područja upravljanja okolišem<br />
vrlo različiti, a autori su dolazili iz<br />
raznih sredina i struka predstavljeni su<br />
vrlo <strong>za</strong>nimljivi radovi iz cijeloga svijeta”,<br />
istaknula je predsjednica Organi<strong>za</strong>cijskog<br />
odbora prof. dr. sc. Natalija Koprivanac,<br />
koja je posebno ponosna na činjenicu da<br />
je SEM 2007. okupio znanstvenike, stručnjake,<br />
ekomanagere ne samo iz Europe,<br />
nego i iz SAD-a, Irana, Brazila, Indije,<br />
Pakistana, Japana, Jordana i Gane. “Za<br />
Republiku Hrvatsku je posebice važno<br />
što se kao kandidat <strong>za</strong> članstvo u Europskoj<br />
uniji nalazi pred velikim <strong>za</strong>datkom<br />
usklađivanja <strong>za</strong>konodavstva, normi te<br />
usvajanju mnogih značajnih konvencija<br />
s područja Upravljanja i očuvanja <strong>okoliša</strong>“,<br />
naglasila je Koprivanac.<br />
Iste je činjenice naveo i državni tajnik u<br />
Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski<br />
koji je na skupu najavio kako će Republika<br />
Hrvatska morati uložiti 10 do 11 milijardi<br />
eura da bi dostigla europske standarde u<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>, pri čemu će najveća ulaganja<br />
biti u gospodarenju otpadom te <strong>za</strong>štiti<br />
voda i mora. Istaknuo je kako je ovo<br />
vrijeme kada o okolišu moramo govoriti<br />
na način ukazivanja da mi svojim djelovanjem<br />
možemo doprinijeti boljem okolišu,<br />
te dodao da se čovjekov utjecaj na okoliš<br />
kroz klimatske promjene pokazuje veoma<br />
važnim, ali da određenim aktivnostima<br />
možemo utjecati na poboljšanje stanja.<br />
Kao primjer je naveo 20. obljetnicu Montrealskog<br />
protokola i <strong>za</strong>štite ozonskog<br />
omotača. Svijet se tada dogovorio da<br />
će izbaciti pojedine supstance, freone,<br />
iz uporabe i da će na taj način utjecati<br />
na oporavak ozonskog sloja, a sada sva<br />
istraživanja pokazuju da je taj projekt<br />
uspio, istaknuo je Ružinski. Podsjetio je<br />
da Hrvatska ima potencijala u upravljanju<br />
okolišem, kao potpisnica Kyoto protokola<br />
uključila se u <strong>za</strong>štitu klime, ali na poboljšanju<br />
<strong>okoliša</strong> može utjecati i ulaganjima<br />
u znanost, te <strong>Fond</strong>om <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>.<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong> Vinko Mladineo istaknuo<br />
je kako je <strong>Fond</strong> već uložio preko<br />
3 milijarde kuna te se realizira preko 2<br />
tisuće projekta <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i energetike.<br />
Riječ je uglavnom o bespovratnim<br />
sredstvima koja su odbrena jedinicama<br />
lokalne samouprave, dok su tvrtke dobile<br />
vrlo povoljne <strong>za</strong>jmove ili im je <strong>Fond</strong><br />
subvencionirao kamatu, pojasnio je Mladineo.<br />
Dodao je kako <strong>Fond</strong>, uz ostalo,<br />
financira sanaciju 298 službenih i 556<br />
divljih odlagališta otpada. Od toga ih je<br />
sanirano već 30, odnosno 273, a do kraja<br />
2007. godine <strong>za</strong>vršit će sanacija još 29<br />
odlagališta. Sva službena odlagališta trebala<br />
bi biti sanirana do kraja 2009., a do<br />
kraja 2008. godine bit će uspostavljen<br />
cjelovit sustav gospodarenja posebnim<br />
vrstama otpada, najavio je Mladineo.<br />
U ime suorgani<strong>za</strong>tora ravnateljica Agencije<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> dr. sc. Savka Kučar<br />
Dragičević navela je kako je upravljanje<br />
okolišem od ključne važnosti <strong>za</strong> Republiku<br />
Hrvatsku, što je prepoznala i Agencija<br />
kojoj je jedna od glavnih <strong>za</strong>daća ustrojavanje<br />
Informacijskoga sustava <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> (ISZO). Iskustva svojih zemalja u<br />
upravljanju okolišem na simpoziju su podijelili<br />
prof. dr. sc. Carlos Rodríguez Casal,<br />
generalni ravnatelj ‘’Information Society<br />
and Media, Evaluation and Monitoring’’ pri<br />
Europskoj komisiji, prof. dr. sc. Franc Lobnik,<br />
predsjednik Savjeta <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
i održivog razvitka Republike Slovenije<br />
te dr. sc. John Fry s University College<br />
of Dublin’ iz Irske. Prvi puta u Hrvatskoj<br />
je boravio i sudjelovao na nekom znanstvenom<br />
skupu prof. dr. Frans Evers koji<br />
je predsjednik glavnog odbora Europskog<br />
udruženja savjetodavnih vijeća <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i održivi razvitak (EEAC), organi<strong>za</strong>cije<br />
koja okuplja predstavnike više od 30<br />
europskih zemalja, a čiji je član i Savjet<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> Republike Hrvatske.<br />
Branka Ilekovac<br />
Snimka: Renata Pavlina i web
Change language