Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Zaštićeni stanovnici<br />
Jadranskog mora<br />
Plemenita periska, lostura (Pinna<br />
nobilis)<br />
Plemenita periska najveći je školjkaš<br />
Sredozemnog i Jadranskog mora. Sredozemni<br />
je endem. Rasprostranjena je u<br />
cijelom Jadranu. Zaštićena je morska vrsta.<br />
Obitava na pjeskovitom dnu plitkih<br />
priobalnih područja na dubinama od 2<br />
do 30 m. Šiljastim dijelom ljušture <strong>za</strong>kopana<br />
je u sediment. Čest je stanovnik<br />
livada morske trave. Gustoća njezina naselja<br />
rijetko je veća od jednog primjerka<br />
na 10 m2 površine morskog dna. Ljušture<br />
su često bogato obrasle algama, spužvama,<br />
mahovnjacima i drugim sjedilačkim<br />
životinjama. Periska je vrlo traženi i<br />
cijenjeni suvenir, zbog svoje ljepote i<br />
veličine. Zbog prekomjernog izlova, u<br />
mnogim je turističkim područjima potpuno<br />
izlovljena, a njena staništa uništena.<br />
Zato je od 1994. god. periska <strong>za</strong>konom<br />
<strong>za</strong>štićena: sakupljanje, izlov i trgovina<br />
ovom vrstom strogo je <strong>za</strong>branjena (Za-<br />
36<br />
EKO REVIJA eco review<br />
kon o <strong>za</strong>štiti prirode NN 30/94). Prema<br />
Pravilniku o visini naknade štete prouzročene<br />
nedopuštenom radnjom na <strong>za</strong>štićenim<br />
životinjskim vrstama (NN 84/96)<br />
novčana kazna <strong>za</strong> ubijanje jedinke vrste<br />
Pinna nobilis iznosi 500 kuna. Periska je<br />
<strong>za</strong>štićena na cijelom Sredozemlju.<br />
Prstac, morska datulja, prstić,<br />
prstavac, kamotoč (Litophaga<br />
litophaga)<br />
Prstac je valjkasti školjkaš dugačak do<br />
12 cm. Živi u obalnim stijenama i u<br />
samostalnom kamenju, u vlastitim bušotinama<br />
koje se rastom školjkaša šire.<br />
Čest je i u podmorskim spiljama. Rasprostranjen<br />
je u sjeveroistočnom Atlantiku,<br />
u cijelom Crvenom moru i Sredozemlju.<br />
Radi velike populacije čija gustoća može<br />
prijeći i 300 primjeraka po m2, životna<br />
dob prstaca je oko 80 god. Prstaci su<br />
u kulinarstvu jedna od najcjenjenijih<br />
školjkaša i delicija. Razvojem turizma na<br />
Jadranu dolazi do prekomjernog izlova<br />
prstaca, te su se njihova staništa smanjila,<br />
a negdje i postupno nestala. Za<br />
vađenje prstaca neophodno je razbijati<br />
stijene. Razbijanjem stijena uništavaju<br />
se velike površine stjenovite obale,<br />
nepovratno. Lomljenje i razbijanje stijena<br />
čekićem uzrokuje ra<strong>za</strong>ranje čitavih<br />
staništa, nestanak autohtonih biljnih<br />
i životinjskih <strong>za</strong>jednica i pretvaranje u<br />
podvodnu pustoš. Uništavaju se makro i<br />
mikro strukture koje služe kao <strong>za</strong>klon <strong>za</strong><br />
boravak, mrijest, i rast mlađi mnogo<strong>broj</strong>nih<br />
riba, rakova, glavonožaca i drugih<br />
životnih oblika. Zabrana izlova prstaca<br />
ne odnosi se toliko na njihovu <strong>za</strong>štitu<br />
(unatoč pretjeranom izlovu,) koliko na<br />
<strong>za</strong>štitu stjenovite obale u kojoj se stvara<br />
ribolovni potencijal mora. Devastacija<br />
do koje dolazi s površine se ne vidi,<br />
ali <strong>za</strong> ponovno obnavljanje bioceno<strong>za</strong> i<br />
naseljavanje autohtonih vrsta potrebna<br />
su desetljeća! Argumenti gurmanske naravi<br />
ne mogu biti isprika <strong>za</strong> bezumno<br />
uništavanje podmorja. Izlovljavanje<br />
prstaca devastacijom hridinaste obale<br />
dovelo je do <strong>za</strong>brinjavajućih promjena<br />
u sastavu flore i faune i do smanjenja<br />
ribolovnih kapaciteta. Štete su dugotrajne<br />
ili nepovratne. Prstac je <strong>za</strong>štićen<br />
temeljem dva domaća <strong>za</strong>kona i više<br />
pravilnika i međunarodnih konvencija.<br />
Puž bačvaš (Tonna galea)<br />
Bačvaš je najveći jadranski puž. Živi u<br />
pjeskovitom ili muljevitom dnu, na dubini<br />
od 10 do <strong>15</strong>0 m. Kao što mu ime<br />
govori, kućica ove vrste bačvastog je<br />
oblika, prilično je velika i vrlo krhka. U<br />
duljinu može narasti do 30 cm. Hrani se<br />
bodljikašima i mekušcima. Vrlo je važan<br />
predator ekosustava koji nastanjuje. Iz<br />
pljuvačne žlijezde izlučuje 4%-tnu sumpornu<br />
kiselinu kojom otapa ljušture plijena.<br />
Obitava u Indo-Pacifiku, istočnom<br />
Atlantiku te u cijelom Sredozemlju i
Change language