Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
a obale su mu većinom klisuraste s divovskim<br />
nizovima okomitih i prevjesnih<br />
stijena visokih 160-300 metara. Hodati<br />
po njemu nije lako budući da je teren<br />
izuzetno negostoljubiv, prepun oštrih<br />
stijena i kamenja. Malo višeg raslinja na<br />
otoku se nalazi samo iznad uvale s istočne<br />
strane oko klanca Pećna, a uglavnom<br />
ga čini crnika koja je također teško prohodna.<br />
U klancu Pećna je i jedini izvor<br />
pitke vode na otoku, te ne čudi da je<br />
otok nenaseljen budući da nema nikakve<br />
preduvjete <strong>za</strong> ugodan život ljudi. Još jedan<br />
element ga čini negostoljubivim <strong>za</strong><br />
čovjeka. Bura! Dok su ljudi boravili na<br />
svjetioniku Stražica vodila se statistika o<br />
meteorološkim uvjetima na otoku. Prema<br />
statistici bura na Prviću puše 203 dana u<br />
godini, a 73 dana je orkanske jakosti od<br />
11-12 bofora. Na Senjskim vratima bura<br />
doseže najveće brzine, te može biti izuzetno<br />
opasna <strong>za</strong> nautičare.<br />
Iako je otok nenaseljen na njemu je<br />
mnogo tragova ljudske prisutnosti. Stanovnici<br />
Svetog Jurja i Baške na Krku<br />
uzgajaju na Prviću ovce. One se slobodno<br />
kreću otokom i ponašaju kao poludivlje<br />
životinje. Svaki vlasnik svoje ovce obi-<br />
lježava različitom bojom budući da se ne<br />
kreću u stadima, a koriste cijeli otok <strong>za</strong><br />
ispašu koje naizgled ima jako malo. No,<br />
ovce sebi znaju naći dovoljno trave <strong>za</strong><br />
ispašu na određenim mjestima gdje ona<br />
ipak raste u dovoljnoj količini. Nekada<br />
je ovčarstvo na otoku bilo intenzivnije<br />
čemu svjedoče suhozidi koji su građeni<br />
do najviših dijelova. Pčelarstvo je također<br />
još uvijek snažno na Prviću. Budući<br />
da nema drugog medonosnog bilja pčele<br />
koriste isključivo kadulju. Med s Prvića<br />
je vjerojatno jedini u Hrvatskoj dobiven<br />
100% od kadulje i <strong>za</strong>to je na visokoj cijeni<br />
zbog svoje kvalitete.<br />
Iako je <strong>za</strong> ljude izrazito negostoljubiv,<br />
neke divlje životinje su na njemu našle<br />
svoje stanište. To osobito vrijedi <strong>za</strong> bjeloglavog<br />
supa koji se gnijezdi na strmim<br />
kamenim liticama otoka. U Hrvatskoj se<br />
gnijezdi svega stotinjak parova ove veličanstvene<br />
ptice, a nakon Cresa na Prviću<br />
obitava najveća populacija. Na otoku je<br />
<strong>za</strong>bilježeno i 17 vrsta endemskih biljaka.<br />
Zbog svega ovoga Prvić je proglašen<br />
specijalnim ornitološkim i botaničkim<br />
rezervatom. I podmorje je posebno <strong>za</strong>nimljivo,<br />
te s mnoštvom podvodnih hodnika,<br />
špilja i izuzetnim bogatstvom živog<br />
svijeta čini raj <strong>za</strong> ronioce.<br />
Sve ove činjenice čine otok Prvić jedinstvenim<br />
i iznimno vrijednim bogatstvom<br />
Hrvatske. Zaštitu na najvišoj razini po<br />
svemu <strong>za</strong>služuje. No, proglašenjem Nacionalnog<br />
parka ili Parka prirode možda bi<br />
mu se učinila “medvjeđa usluga”. Svojom<br />
surovom klimom i okolišem sam sebe<br />
čini izoliranim i nepristupačnim, te bi<br />
svaka populari<strong>za</strong>cija i pokušaji čovjeka<br />
da njima upravlja mogli značiti nestanak<br />
svega po čemu je jedinstven. Ponekad<br />
je bolje pustiti prirodi da sama upravlja<br />
sa sobom.<br />
Tekst i snimke: Krunoslav Rac<br />
EKO REVIJA 77<br />
eco review
Change language