Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
“Važnim se bilježe podaci da su rezultati<br />
iz dosadašnjih istraživanja dunavskih<br />
voda pokazivali da je Dunav onečišćen<br />
mnogim vrstama otrovnih tvari, poput<br />
pesticida, farmaceutskih kemikalija,<br />
antibiotika, teških metala, bakterija.<br />
Stanje kvalitete vode Dunava mora se<br />
provjeravati, jer ako se tendecija onečišćenja<br />
ne smanji, tada smo i Dunav i<br />
mi u opasnosti. Naime, ribe, kao glavni<br />
stanovnici rijeke i njenih pritoka, ali<br />
i važan dio čovjekovog i životinjskog<br />
prehrambenog lanca, akumuliraju u svoj<br />
organi<strong>za</strong>m otrove i teške kovine. Što to<br />
znači i koje posljedice to nosi svima je<br />
dobro poznato”, objasnio je situaciju<br />
slovački koordinator. Međutim, stručnjaci<br />
koji ispituju ribe u Dravi i Dunavu ugodno<br />
su iznenađeni bogatstvom ribljeg<br />
fonda i <strong>broj</strong>nošću riba u tim rijekama.<br />
Taj podatak je u suprotnosti s nekim informacijama<br />
koje su prošlih godina davale<br />
sportske ribolovne <strong>za</strong>jednice kako je<br />
riblji fond u Dunavu znatno osiromašen i<br />
<strong>broj</strong>čano uništen.<br />
Potrebne promjene<br />
Bez promjena u načinu obrade poljoprivrednih<br />
zemljišta, što podrazumijeva<br />
orijentaciju k ekološkoj poljoprivredi,<br />
izostavljanju pesticida, umjetnih gnojiva<br />
<strong>za</strong> prihranu, herbicida i drugih kemikali-<br />
ja koje uz visokopostotnu topivost, kroz<br />
podzemne vode <strong>za</strong>vršavaju u rijekama -<br />
smanjenje onečišćenja Dunavskog sliva<br />
ići će vrlo sporo. Promjene su neophodne<br />
i u odlaganju komunalnih i industrijskih<br />
otpadnih voda, izgradnjom reciklatora i<br />
pročišćivača u svim urbanim područjima<br />
zemalja Podunavlja, ali rješavanje<br />
otpadnih voda i u ruralnim sredinama.<br />
Industrijske zone razvijenih europskih<br />
zemalja, poput Njemačke ili Mađarske,<br />
definitivno moraju više ulagati u svoje<br />
filtere, pročišćivače i prela<strong>za</strong>k iz starih<br />
prljavih tehnologija u suvremene, čistije<br />
i sigurnije koje ne samo da su “environmental<br />
friendly”, nego i energetski<br />
učinkovite i ne iscrpljuju prirodne vodne<br />
resurse. U protivnom, svaki će projekt,<br />
poput istraživačke ekspedicije Joint<br />
Danube survey i “Watch your Danube”,<br />
biti samo još jedan apel i upozorenje<br />
kako smo mi, ljudi, sve neodgovorniji<br />
prema vlastitom životu, sadašnjosti i<br />
budućnosti.<br />
Tri istraživačka broda nastavili su svoje<br />
putovanje Dunavom, prema Novom Sadu<br />
i Beogradu, te kroz Rumunjsku. Svoj će<br />
put <strong>za</strong>vršiti krajem rujna, na ušću Dunava<br />
u Crno more. Ovaj će skupi proces<br />
prikupljanja i analiziranje podataka o<br />
dunavskoj vodi, flori i fauni, prvi rezultate<br />
dati 2008. godine. Dugo je to<br />
razdoblje, jer je teško predvidjeti hoće<br />
li se poljoprivrednici, vlasnici kožarskih,<br />
prehrambenih, kemijskih i drugih industrija,<br />
pa i neke nuklerake na dunavskim<br />
obalama, u međuvremenu “obratiti”,<br />
prihvativši preporuke Okvirne direktive<br />
<strong>za</strong> vode u Europi i Konvenciju o <strong>za</strong>štiti<br />
rijeke Dunav.<br />
Tekst i snimke: Ljiljanka Mitoš Svoboda<br />
EKO REVIJA eco review<br />
31
Change language