Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Stijena nad morem, grad na stijeni<br />
Vrbnik<br />
Vrbnik <strong>za</strong>cijelo spada među najstarija<br />
naselja na otoku Krku iako mu se<br />
vrijeme nastanka ne može točno odrediti<br />
zbog nedostatka izvora. Vrbnik se<br />
prvi put u pisanom dokumentu spominje<br />
1100. godine i to u darovnici “Slavena<br />
Dragoslava”, kojom daruje crkvu sv. Vida<br />
u Dobrinjštini. U ovom dokumentu javlja<br />
se u osobito prijelomnome povijesnom<br />
razdoblju. To je doba kada je hrvatsko<br />
kraljevstvo propalo, a hrvatsko- ugarsko<br />
na pragu je formiranja. Mletačka republika<br />
koristi tu situaciju i uskoro prisvaja<br />
Boduliju (pučki naziv <strong>za</strong> otok Krk). No,<br />
tko je vladao otokom na tome burnome<br />
i sudbonosnome prijelazu iz 11. u 12.<br />
stoljeće još uvijek se ne zna. Upravo u<br />
to vrijeme spominje se Vrbnik, premda<br />
ne znamo je li sam grad bio na pedesetmetarskoj<br />
hridi iznad mora kao danas na<br />
kojoj se razvijao antički i srednjovijekovni,<br />
te kasnovijekovni Vrbnik ili na susjednom<br />
brdu sv. Mavru, na istoku, koje<br />
je danas integrirano u samo mjesto. Neki<br />
86 EKO REVIJA eco review<br />
lokaliteti govore i o drugim utvrđenim<br />
staništima u blizini.<br />
Današnji Vrbnik podignut je na živoj stijeni<br />
koja se u većini kuća vidi i danas<br />
kao dio ukopanih zidova najniže etaže.<br />
Isprekrižan je tijesnim i vijugavim ulicama,<br />
s <strong>broj</strong>nim “slijepim ulicama”, uskim<br />
prolazima s puno svodova nad kojima se<br />
dižu stare zbijene kuće.<br />
Vrbnik je svjetski centar glagoljice, jer su<br />
gotovo svi glagoljski dokumenti izravno<br />
ili posredno ve<strong>za</strong>ni upravo uz Vrbnik. U<br />
gradu Vrbniku glagoljica i glagoljaši <strong>za</strong>uzimaju<br />
posebno mjesto, jer je Vrbnik<br />
upravo zbog velikog <strong>broj</strong>a glagoljaša i<br />
njihovog utjecaja na privatni i javni život<br />
imao kroz dugi niz stoljeća značenje<br />
teokratske kršćanske društvene <strong>za</strong>jednice.<br />
Zajedno sa liturgijskim rukopisima,<br />
posebno Prvi vrbnički b<strong>revija</strong>r, možemo<br />
reći da je Vrbnik imao glavninu srednjovjekovnih<br />
glagoljskih tekstova. Pjevanje<br />
u crkvi napjevima koji su odraz duboke<br />
vjere i starine, pjevanje kapara, pogrebi,<br />
crkva kao središte duhovnog, javnog i<br />
privatnog života, a <strong>za</strong>tim i snažna ve<strong>za</strong>nost<br />
<strong>za</strong> vrednote kršćanskoga života u<br />
obitelji, u poslovima, u javnom i političkom<br />
djelovanju pojedinca i <strong>za</strong>jednice.<br />
Jedna od posebnosti Vrbnika je i Bratovština<br />
sv. Ivana Krstitelja čiji se pripadnici<br />
nazivaju Kaparima. Bratovština sv.<br />
Ivana Krstitelja jedna je od najstarijih<br />
u ovom dijelu Europe. Kapar može biti<br />
svaki Vrbničanin, pa i došljak. Ime su<br />
dobili po bijelom odijelu od domaćeg sukna<br />
s kapučom (kapom) i crvenim križem<br />
na leđima i prsima. Kapari su nekad bili<br />
velika i jaka bratovština Sv. Ivana Krstitelja,<br />
osnovana u Vrbniku 1323. godine.<br />
Od starih običaja bratovštine <strong>za</strong>dražale<br />
su se još i danas velike procesije koje su<br />
kapari održavali.<br />
Ono po čemu je Vrbnik poznat je sigurno<br />
zlatna vrbnička žlahtina. To je kvalitetno<br />
suho bijelo vino koje se proizvodi<br />
od autohtone sorte žlahtina bijela. Žlahtina<br />
bijela raste u krčkom vinogorju<br />
poznatom i kao Vrbničko polje. Vrbnik<br />
i žlahtina danas su sinonimi, jer ona<br />
jedino tamo i uspjeva. Ta sorta stigla<br />
je na otok Krk 80-tih godina 19. stoljeća,<br />
a u Vrbničko polje tek između dva<br />
svjetska rata. Ime vina žlahtina potječe<br />
od općeslavenskog pridjeva žlahten, što<br />
znači plemenit. To je vino svjetložute do<br />
slamnatožute boje, nježne arome i finog<br />
karakterističnog okusa kojega ćemo lako<br />
prepoznati svaki put kada mu se vratimo.<br />
Svježina, kakvu mu može dati samo<br />
oštrija klima, karakteristika je sjevernog<br />
podneblja Jadrana kojemu se ova lo<strong>za</strong><br />
prilagodila, ali i sjevernih položaja na<br />
samom Krku. Naime, na sjevernim dijelovima<br />
otoka uglavnom i prevladavaju<br />
bijele sorte: uz žlahtinu (Vrbnik) tu je i<br />
malvazija istarska, draganela, opačevina<br />
i druge. Među svima njima žlahtina se<br />
naročito ističe svojim specifičnim mladenačkim<br />
bouquetom.<br />
Tekst i snimke: Dora Belamarić
Change language