Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
integralnu <strong>za</strong>štitu prirode. To je novi<br />
pristup u svijetu. U Hrvatskoj je 9,5<br />
posto površine <strong>za</strong>štićeno različitim<br />
kategorijama <strong>za</strong>štite na 446 <strong>za</strong>štićenih<br />
prirodnih vrijednosti. Postavlja se<br />
pitanje što s preostalih 90,5 posto?<br />
Uspostavljaju se takozvane ekološke<br />
mreže, a integralna <strong>za</strong>štita može se<br />
postići samo uz edukaciju građanstva,<br />
uz pomoć nevladinog sektora,<br />
ali i uz Hrvatske vode, Hrvatske šume<br />
i svu međuresorsku suradnju, tako da<br />
svi oni koji u svojoj djelatnosti koriste<br />
prirodne resurse moraju imati<br />
planove upravljanja. U njih moraju<br />
biti ugrađene mjere i uvjeti postupanja<br />
koje propisuje Državni <strong>za</strong>vod <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu prirode. Novi alat u tom smislu<br />
je GIS, geografsko-informacijski<br />
sustav. U njemu se digitalno, osim<br />
vlasništva i kartografije, u svakom<br />
trenutku iščitavaju vrste <strong>za</strong>štite, ali<br />
i staništa u svakom parku ili ekološkoj<br />
mreži izvan parkova. Hrvatska<br />
je upravo s Norveškom surađivala<br />
i na uspostavi GIS-a <strong>za</strong> Nacionalni<br />
park Kornati i <strong>za</strong> 11 parkova prirode.<br />
Ubuduće će se ocjene prihvatljivosti<br />
<strong>za</strong>hvata u prirodu raditi baš prema<br />
GIS-u. Ako bi predloženi <strong>za</strong>hvat investitora<br />
išao na štetu prirode ili će se<br />
odbaciti ili će se investitoru propisati<br />
kompen<strong>za</strong>cijski uvjeti. Primjerice,<br />
preseljenje staništa i slično.<br />
Dakle, budući da ne štitimo samo<br />
<strong>za</strong>štićene dijelove prirode već cjelokupnu<br />
biološku i krajobraznu raznolikost,<br />
mi izdajemo mjere i uvjete<br />
na svaki prostorni plan, na svaku<br />
ribolovnu osnovu, lovnogospodarsku<br />
osnovu ili gradnju restorana, cesta,<br />
igrališta. Ti dokumenti moraju imati<br />
ugrađene mjere i uvjete koje im<br />
izdaje Uprava <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode Ministarstva<br />
kulture. Informacijski sustav<br />
<strong>za</strong>štite prirode predstavlja bazu da<br />
se može na standardiziran način doći<br />
do podataka <strong>za</strong> svaku parcelu. To će<br />
biti svojevrsni upisnik da investitor<br />
i mi koji izdajemo mjere i uvjete u<br />
svakom momentu znamo je li parcela<br />
pod nekim oblikom <strong>za</strong>štite, kakvo<br />
prirodno bogatstvo sadrži i kako s<br />
tom vrijednošću postupati. Kada<br />
bude <strong>za</strong>vršen informacijski sustav<br />
njime će upravljati Državni <strong>za</strong>vod <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu prirode.<br />
Vesna Horvat<br />
Ministarstvo gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva u programu “Poticanje<br />
proizvodnje, uvođenja novih<br />
tehnologija i razvoj novih proizvoda”<br />
prati usavršavanje Brodopura<br />
karlovačke Tvornica turbina, jer je taj<br />
uređaj preko hrvatske brodogradnje<br />
postao pravi hit diljem svijeta.<br />
Međunarodni propisi o sigurnosti<br />
plovidbe i sprječavanju onečišćenja<br />
mora sve su strožiji i umnožavaju troškove<br />
pomorskog prijevo<strong>za</strong>, te <strong>za</strong>daju glavobolje<br />
brodarima. Takva situacija međutim<br />
ide na ruku propulzivnim proizvođačima<br />
sve sofisticiranije brodske opreme namijenjene<br />
upravo <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>, prvenstveno<br />
mora. Među takve proizvođače<br />
brodskih eko-sustava, i to u sam svjetski<br />
vrh, svrstala se i Tvornica turbina<br />
Karlovac, jer je Brodopur i do sada vi-<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Pročišćivač Brodopur<br />
osvaja brodarstvo<br />
šestruko nagrađivan učinkovit uređaj <strong>za</strong><br />
pročišćavanje brodskih otpadnih sanitarnih<br />
voda. Međutim, pravi iskorak TTK je<br />
učinio kombinacijom vakuumske tehnike<br />
cjevovoda u sprezi s Brodopurom, <strong>za</strong> što<br />
je već predao patentni <strong>za</strong>htjev koji je<br />
trenutno na obradbi u Državnom <strong>za</strong>vodu<br />
<strong>za</strong> intelektualno vlasništvo.<br />
Razlika je značajna jer je u klasičnom<br />
rasporedu Brodopur morao biti smješten<br />
u najnižem dijelu broda, ispod svih kupaonica,<br />
WC-a i kuhinja, kako bi se u<br />
njega gravitacijskom silom slijevale sve<br />
otpadne vode na daljnji tretman, a to je<br />
iziskivalo velike profile cjevovoda i njihovu<br />
kompliciranu razvedenost po brodu,<br />
uz poštovanje svih nagiba. Vakuumskom<br />
tehnikom, uz pomoć snažne vakuum crpke<br />
čitav odvodni sustav znatno će brže<br />
podtlakom usisati i transportirati sve<br />
otpadne vode, fekalije i sve što se nađe<br />
u odvodnom sustavu u Brodopur na tretman.<br />
U TTK-ovom patentu predviđena<br />
je vakuum crpka koja će istovremeno i<br />
usitnjavati sav usisani sadržaj, te time<br />
olakšavati posao i samome Brodopuru.<br />
Takvi odvodni cjevovodi mogu biti znatno<br />
manjih promjera, uređaj se može<br />
EKO REVIJA eco review<br />
27