Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ENERGIJA<br />
Bioplin doskora u Hrvatskoj<br />
Posve suprotno crnom scenariju “Pobješnjelog<br />
Maxa” u kojemu se razrušeni<br />
gradovi nakon nuklearne katastrofe<br />
napajaju energijom dobivenom iz plina<br />
kanali<strong>za</strong>cijskih ostataka u austrijskoj<br />
pokrajini Gornjoj Austriji ove su godine<br />
otvorili i 70. postrojenje <strong>za</strong> proizvodnju<br />
energije iz bioplina i time prešli <strong>broj</strong>ku<br />
od 65 milijuna eura ulaganja u proizvodnju<br />
energije iz tog obnovljivog izvora.<br />
Prva je jasna dobrobit takvih postrojenja<br />
<strong>za</strong>štita klime. Jer malo se spominje kod<br />
priče oko smanjenja emisije stakleničkih<br />
plinova kako je metan koji se razvija<br />
raspadanjem stajnjaka više od 20<br />
puta štetniji staklenički plin od toliko<br />
spominjanog ugljičnog dioksida. Ni proizvodnja<br />
energije nije slabiji argument<br />
<strong>za</strong> takve investicije jer spomenutih 70<br />
bioplinskih postrojenja proizvodi 30 milijuna<br />
prostornih metara plina ili 60 milijuna<br />
kilowat sati struje s kojom se mogu<br />
<strong>za</strong>dovoljiti potrebe 22 tisuće kućanstava.<br />
Toplina koja nastaje u tim postrojenjima<br />
dostatna je <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje 9 tisuća<br />
kućanstava. No, to nije kraj ovoj ekološkoj<br />
bajci. Naime u planu je priključenje<br />
bioplinskih postrojenja na plinovode i<br />
prela<strong>za</strong>k čitavog javnog prijevo<strong>za</strong> grada<br />
Lin<strong>za</strong> na to gorivo.<br />
Kravlji i pileći stajnjak, kukuruz…<br />
Ovisno o sirovini iz koje se bioplin fermentacijom<br />
proizvodi dobivaju se različite<br />
količine. Tako se iz tone kravljeg<br />
stajnjaka može proizvesti 23 prostorna<br />
metra bioplina, iz pilećeg <strong>15</strong>0, a iz silaže<br />
kukuru<strong>za</strong> 237 m³. Ali posao nije bez<br />
rizika. Tako je recimo u Njemačkoj, gdje<br />
je u <strong>za</strong>dnjih deset godina porastao <strong>broj</strong><br />
bioplinskih postrojenja više od deset<br />
puta, nedavno porasla i cijena kukuru<strong>za</strong>,<br />
pa se mnogim malim proizvođačima<br />
naizgled siguran posao pretvorio u gubitak.<br />
Smanjenju takvih rizika trebali bi<br />
pridonijeti u Hrvatskoj povlaštene tarife<br />
<strong>za</strong> proizvodnju struje iz bioplina. “Za<br />
postrojenja snage do 1 megawat cijena<br />
proizvedenog kilowata je 1,20 kuna a <strong>za</strong><br />
više od 1 MW 1,04 kune”, objašnjava povlaštene<br />
cijene Igor Raguzin iz Ministarstva<br />
gospodarstva, “Što je daleko više<br />
56 EKO REVIJA eco review<br />
od prosječne cijene <strong>za</strong> kućanstva od 56<br />
lipa, ali još nemamo ni jedno postrojenje<br />
<strong>za</strong> bio plin u Hrvatskoj”. Ohrabrenje<br />
stiže i iz Europe koja će u sljedećih šest<br />
godina u sklopu programa “Inteligentna<br />
energija u Europi” financirati projekte<br />
poboljšanja štednje energije i poticanja<br />
uporabe obnovljivih izvora energije<br />
u EU s ukupno 52 milijuna eura.<br />
Osnovi cilj programa je poduprijeti održivi<br />
rast u energetici, osigurati stalnu<br />
opskrbu energijom i povećati konkurentnosti<br />
energetskog sektora. Usto Europska<br />
unija želi povećati proizvodnju energije<br />
iz obnovljivih izvora na 20 posto<br />
ukupne proizvodnje uz minimalni udio<br />
od 10 posto iz biogoriva.<br />
Potencijali i inicijative dijaspore<br />
Prema procjenama profesora Davora Kralika<br />
s Katedre <strong>za</strong> obnovljive izvore energije<br />
osječkog Poljoprivrednog fakulteta, Hrvatska<br />
ima potencijale da odmah sagradi<br />
360 pogona <strong>za</strong> proizvodnju bioplina, čime<br />
bi se smanjio uvoz električne energije <strong>za</strong><br />
48 posto. On upozorava kako treba uzeti<br />
u obzir i iskorištavanje drugih sirovina<br />
poput otpadaka iz prehrambene industrije<br />
a ne samo stajnjaka. I dok se najavljuju<br />
takva postrojenja na jednoj farmi pilića<br />
sa 600 tisuća životinja u Dvoru na Uni<br />
i u Baranji čini se da se najdalje došlo<br />
u tvrtki Vrana pored Biograda. Ta je tvrtka<br />
uz pomoć posrednika iz dijaspore iz<br />
Münchena pred reali<strong>za</strong>cijom uvođenja<br />
tehnologije vrijedne 3,5 milijuna eura. U<br />
Vrani je razvijena poljoprivredna proizvodnja<br />
1000 hektara a u sklopu te tvrtke je<br />
i govedarska farma s otprilike 900 grla te<br />
peradarsku farmu <strong>za</strong> proizvodnju konzumnih<br />
jaja, čiji je kapacitet 125.000 koka<br />
nesilica. Strateški cilj te tvrtke je proizvodnja<br />
eko-hrane što će biti pove<strong>za</strong>no s proizvodnjom<br />
bioplina jer će se tehnološke<br />
vode u tom procesu bogate mineralima<br />
vraćati kao gnojivo na polja. Usto manjim<br />
će se dijelom proizvesti i humus koji će<br />
Vrana prodavati. “Proizvodnja električne<br />
energije iz bioplina stvorenog fermentacijom<br />
peradarskog i goveđeg stajnjaka, sve<br />
otpadne biomase koja se javlja u procesu<br />
proizvodnje, drugih otpada iz neposrednog<br />
<strong>okoliša</strong> primjerenog <strong>za</strong> proizvodnju<br />
bio plina predviđenom tehnologijom te<br />
iz ciljane ratarske proizvodnje <strong>za</strong> potrebe<br />
bio plinare jest logičan slijed investicijskih<br />
aktivnosti koje danas Vrana provodi”,<br />
objašnjava ovu investiciju direktor Vrane<br />
Petar Rajević. Pored godišnje proizvodnje<br />
od otprilike 8.500.000 Kwh, obzirom da<br />
se radi o maloj kogeneraciji, dobiva se<br />
i oko 5,000.000 Kwh toplinske energije.<br />
Tu će energiju Vrana u svom proizvodnom<br />
ciklusu koristiti <strong>za</strong> potrebe grijanja u zimskim<br />
mjesecima ili <strong>za</strong> potrebe hlađenja<br />
peradarske farme tijekom ljetnih mjeseci.<br />
Tako će se već krajem ove godine staklenici<br />
u Biogradu grijati na čistu energiju<br />
iz bioplinskog postrojenja.<br />
Tekst i snimke: Mladen Iličković
Change language