Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>za</strong> koje još nije ni utvrđen stupanj onečišćenja.<br />
Svjesni opasnosti od posljedica koje su<br />
<strong>za</strong>prijetile Dunavu zbog naglog tehnološkog<br />
razvoja i jačanja industrijali<strong>za</strong>cije iz<br />
vremena «istočne» i «<strong>za</strong>padne» Europe,<br />
još 1985.godine <strong>za</strong>počeo je organizirani<br />
monitoring Dunava, usvajanjem Bukureštanske<br />
deklaracije, a nastavio se razvijati<br />
osnivanjem Prekogranične mreže<br />
monitoringa Dunava (1992. g). Rezultat<br />
napora <strong>za</strong> što organiziranijim praćenjem<br />
stanja kvalitete dunavskih voda bio je<br />
donošenje Konvencije o <strong>za</strong>štiti rijeke Dunav,<br />
a 1998.godine osnovana je Međunarodna<br />
komisija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu rijeke Dunava<br />
(International Comission for Protection<br />
of Danube River - ICPDR).<br />
Osim na međudržavnoj razini, mnoge su<br />
se svjetske nevladine organi<strong>za</strong>cije opredijelile<br />
<strong>za</strong> javne aktivnosti kojima su<br />
educirali ili poticali lokalno stanovništvo<br />
na veću brigu <strong>za</strong> tu dragocjenu rijeku,<br />
te <strong>za</strong> bogate ekosustave razvijene na<br />
dunavskim obalama. Najpoznatija među<br />
njima je World Wild Fund – WWF, iz koje<br />
su došli i mnogi poznati ekolozi i stručnjaci.<br />
Jedan od njih je i Phillip Weller,<br />
sadašnji izvršni tajnik Međunarodne komisije<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu rijeke Dunava ICPDR.<br />
Dunavom nemoguće upravljati bez<br />
međunarodne suradnje<br />
Predstavnici Nacionalnog koordinatorskog<br />
tima, stručnjaci i predstavnici<br />
30 EKO REVIJA eco review<br />
Hrvatskih voda iz Zagreba i Osijeka,<br />
predstavnici Ministarstva poljoprivrede,<br />
šumarstva i vodnog gospodarstva, te<br />
Zavoda <strong>za</strong> javno zdravstvo iz Osijeka i<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta<br />
iz Zagreba bili su u 2. rujna, u Osijeku<br />
domaćini prezentacije ciljeva i radova<br />
koje obavlja međunarodna istraživačka<br />
ekspedicija Joint Danube survey 2. Uz<br />
izložbu umjetničkih fotografija s motivima<br />
Dunava, autorice Maje Pasarić, prikazivanje<br />
filma “Kulturna baština Slavonije”<br />
o potrebi istraživanja i objavljivanja<br />
rezultata kakvoće dunavskih voda govorili<br />
su i međunarodni stručnjaci, članovi<br />
ekspedicije.<br />
“Istraživanjem se želi potaknuti interes<br />
javnosti <strong>za</strong> mjere koje treba poduzeti<br />
radi smanjivanja onečišćenja Dunava.<br />
Ljudi žele jesti zdravu ribu, piti zdravu<br />
vodu i kupati se u čistim rijekama. Pobuđivanje<br />
javne svijesti od iznimne je<br />
važnosti, pa smo ovo istraživanje i nazvali<br />
Čuvajte svoj Dunav. Stara industrija<br />
u istočnoj Europi, ali i poljoprivreda u<br />
Podunavlju, <strong>za</strong>tim problemi koji se gomilaju,<br />
jer pojedine zemlje nemaju sustav<br />
<strong>za</strong> čišćenje otpadnih voda – ta problematika<br />
još uvijek postoji, no mi stalno<br />
nastojimo poboljšati stanje. Zemlje ulažu<br />
u kvalitetu vode i ona se <strong>za</strong>ista popravila<br />
u posljednjih deset godina. Hrvatska je<br />
kao zemlja kandidat EU, poka<strong>za</strong>la veliku<br />
volju i znanje da se što prije približi<br />
ostvarenjima ciljeva komisije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
Dunava”, rekao je na početku skupa Phillip<br />
Weller.<br />
Bela Channy, voditelj ove ekspedicije u<br />
kojoj je 18 znanstvenika iz 8 europskih<br />
zemalja, naglasio je da je tijekom plovidbe<br />
Dunavom kroz Njemačku i Austriju<br />
iznenađen je uočenom devastacijom<br />
riječnih obala, koje se bespotrebno i<br />
nelegalno betoniraju, a te su intervencije<br />
vrlo loše <strong>za</strong> sam Dunav. Osim toga,<br />
veliki europski gradovi, poput Budimpešte,<br />
rijeku teško onečišćuju ispuštanjem<br />
komunalnih voda.<br />
Slavko Rajnović, direktor Hrvatskih voda<br />
i Dagmar Šurmanović, iz nacionalne koordinacije<br />
ICPDR, podsjetili su sudionike<br />
osječkog skupa kao je odgovornost<br />
je svih nas Europljana da <strong>za</strong>štitimo i<br />
očuvamo Dunav kao bogato prirodno<br />
naslijeđe <strong>za</strong> buduće generacije, naročito<br />
u ovim vremenima velikih gospodarskih,<br />
ekonomskih i klimatskih promjena. Pri<br />
tome je izuzetno je važna međususjedska<br />
suradnja država na provedbi usvojenih<br />
programa i konvencija.<br />
Tri istraživačka broda u hrvatskim<br />
vodama Dunava<br />
Dr. Jaroslav Slobodnik iz slovačkog Instituta<br />
<strong>za</strong> okoliš, dugogodišnji je istraživač<br />
i koordinator slične ali manje ekspedicije<br />
iz 2001.godine. U sadašnjem istraživanju<br />
“Watch your Danube”, tehnički je<br />
koordinator ekspedicije, a u Osijeku je<br />
preuzeo <strong>za</strong>datak da novinare odvede u<br />
posjetu i obila<strong>za</strong>k brodova, koji su pristali<br />
na Dunavu, 20-tak kilometar nizvodno<br />
od Osijeka. Naime, želja ekspedicije<br />
da uplove Dravom i pristanu u gradskoj<br />
luci, uz osječko šetalište Promenadu,<br />
onemogućena je zbog vrlo niskog vodostaja<br />
Drave.<br />
Domaćin broda “Argus” je Tomislav Anđić,<br />
predstavnik Ministarstva <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
životne sredine iz Beograda. Na brodu je<br />
grupa rumunjsko-mađarsko-austrijskih<br />
znanstvenika upravo obavljala analize<br />
mulja sa dna Dunava, a očekivao se i<br />
dola<strong>za</strong>k terenske ekipe koja je na Dravi<br />
kod Donjeg Miholjca prikupljala uzorke <strong>za</strong><br />
utvrđivanje stanja vode i riba. Dr. Slobodnik<br />
obasnio je da “Argus” brod <strong>za</strong> mjerenje,<br />
opremljen najnovijom tehnologijom<br />
i laboratorijem. Drugi brod je istraživački,<br />
uzimaju se probe sadržaja dna rijeke<br />
do maksimalne njene dubine, a <strong>za</strong>tim se<br />
ispituje životinjski i biljni svijet. Treći<br />
brod je namijenjen kontroli ribe.
Change language