Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
smatraju krucijalnom potrebom društva.<br />
Temelj funkcioniranja tih udruga kao i<br />
u Hrvatskoj su projekti koji donose značajna<br />
dio prihoda i stvaraju mogućnost<br />
održanja profesionalnih mjesta unutar sustava<br />
bez čega se ne može <strong>za</strong>misliti funkcioniranje.<br />
Profesionali<strong>za</strong>m, stručnost i<br />
ekonomska neovisnost temelji su razvoja<br />
nevladinih organi<strong>za</strong>cija Nizozemske.<br />
Sustav upravljanja prirodom u Nizozemskoj<br />
se intenzivno počeo razvijati proteklih<br />
dvadesetak godina, dok se sustav<br />
upravljanja vodama razvija nekoliko<br />
stoljeća. Po svoj demografskoj osnovi<br />
Nizozemska <strong>broj</strong>i 16,300.000 stanovnika<br />
koji žive na prostoru od 33.837 km².<br />
Prosječna gustoća naseljenosti je 472<br />
stanovnika/km². U ovako napučenom<br />
prostoru Nizozemci ostvaruju nacionalni<br />
prihod po stanovniku godišnje 26.800 €.<br />
U strukturi prihoda Nizozemske dominiraju<br />
prihodi od usluga i industrije koji<br />
iznose oko 40% ukupnog dohotka koji<br />
je 431,600.000.000 €. Prihod od poljoprivrede<br />
je 2,3% ukupnog dohotka<br />
što iznosi 10,100.000.000 €. Uvjete <strong>za</strong><br />
stvaranje ovako ekonomski razvijenog<br />
društva Nizozemci su gradili stoljećima<br />
boreći se sa svojim najvećim saveznikom,<br />
ali istovremeno i neprijateljem<br />
– vodom. Nizozemska je jedina zemlja u<br />
svijetu koja je <strong>za</strong> sada uspjela pobijediti<br />
prirodu i osvojiti od nje dio mora koji<br />
danas čini najplodnije dijelove poljoprivrednih<br />
površina.<br />
Zbog ubr<strong>za</strong>ne industrijske aktivnosti poslije<br />
2. svjetskoga rata počinju i veliki<br />
problemi s onečišćenjem kao i u svih<br />
razvijenih zemalja Europe. Do 1960. godine<br />
ovaj problem je potpuno <strong>za</strong>nemaren<br />
te se o preradi otpadnih voda nije vodilo<br />
uopće računa. Tek se 1963. godine potpisuju<br />
prvi protokoli o smanjenju onečišćenja.<br />
Količine organskih i anorganskih<br />
42 EKO REVIJA eco review<br />
teško onečišćujućih polutanata u emisiji<br />
iz industrije pokazuju rast do 1975. kada<br />
dostižu maksimum. U tim godina jedna<br />
od najvećih i najvažnijih rijeka ovog<br />
dijela Europe – Rajna ostaje bez života<br />
i postaje odvodni kanal otpadnih industrijskih<br />
voda Švicarske, Austrije, Njemačke<br />
i Nizozemske. Koncentracije pojedinih<br />
teških metala u vodi prelaze granicu<br />
<strong>15</strong>0 puta veću od dozvoljene ili one koju<br />
priroda može amortizirati svojim susta-<br />
vima. Na primjer, količina cinka u vodi<br />
Rajne 1972. godine iznosi 13.800 t/godinu,<br />
u vremenu do 1985. je smanjena<br />
na 2.995 t/godinu, a 2000. doseže 1250<br />
t/godinu. Dozvoljena godišnja emisija<br />
cinka u vodi je 250 t/godina što znači<br />
da je i danas onečišćenje Rajne cinkom 5<br />
puta veće od dozvoljenog. Smanjene su<br />
i količine ostalih bitnih teških elementa<br />
i organskih spojeva u vodi, ali još uvijek<br />
nije dosegnut stupanj čistoće koji bi<br />
ekološki osviješteni građani Nizozemske<br />
željeli imati. Ovakav utjecaj čovjeka na<br />
okoliš plod je sustavne nebrige i želje <strong>za</strong><br />
brzom <strong>za</strong>radom ne vodeći računa o prirodi.<br />
Danas Nizozemska ima sve moderne<br />
sustave intenzivne globalne ekonomije<br />
u kojoj gotovo ništa na području cijele<br />
države nije ostalo prirodno. Kompletna<br />
zemlja je prilagođena jednoj živoj vrsti,<br />
a ta je čovjek. Nizozemska ima 20 nacionalnih<br />
parkova i parkova prirode koji<br />
su uglavnom proglašeni u razdoblju od<br />
1985. do 2005. i <strong>za</strong>ista se ne mogu usporediti<br />
sa našim. Dva nacionalna parka su<br />
privatna i u njima se naplaćuje ulaz dok<br />
su drugi parkovi besplatni <strong>za</strong> posjetitelje.Na<br />
površinama parka se odvijaju<br />
gospodarske aktivnosti, u nekim parkovima<br />
su napravljena velika jezera pitke<br />
vode <strong>za</strong> gradove, a sustavi navodnjavanja<br />
su strogo kontrolirani.Bioraznolikost<br />
površina je na <strong>za</strong>dovoljavajućoj razini,<br />
dok je opremljenost parkova vrhunska.<br />
U parkove se ulazi kroz posjetiteljske<br />
centre i muzeje. U Nizozemskoj voda<br />
definira način života, ali je čovjek sve<br />
učinio da prirodu stavi sebi u funkciju.<br />
Intervencije u prirodi su u ovoj zemlji<br />
postale sastavni dio kulturnog naslijeđa.<br />
Po kriterijima nizozemskih nacionalnih<br />
parkova i parkova prirode cijelu Hrvatsku<br />
izuzev gradova bi mogli proglasiti<br />
nacionalnim parkom, pa u stvari svako<br />
uspoređenje ove dvije lijepe zemlje ne<br />
dovodi do pravih <strong>za</strong>ključaka.<br />
Tomislav Lukić
Change language