Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Mala zelena žaba jedan je od najsimpatičnijih<br />
stvorova koje smo susreli<br />
u Lokvama. Nacrtana žabica nasmijat će<br />
vam se sa svakog promidžbenog materijala,<br />
žabama su ukrašene čak i kante<br />
<strong>za</strong> smeće. Ima logike – Lokve su dobile<br />
naziv po mnoštvu lokava i bara, a lokve<br />
i bare su prirodna staništa žaba. Stanovnike<br />
su posprdno zvali žabari, a ovi<br />
su potencijalnu <strong>za</strong>frkanciju preokrenuli<br />
u svoju korist. Žaba je njihov <strong>za</strong>štitni<br />
znak i to im više nitko ne može oduzeti.<br />
U mjestu postoji čak i Muzej žaba,<br />
vlasnica nam kaže jedinstven u Europi.<br />
Za petnaestak kuna moguće je razgledati<br />
od tisuću do <strong>15</strong>00 eksponata – od živih<br />
i prepariranih žaba do suvenira ve<strong>za</strong>nih<br />
uz to simpatično stvorenje. Prodaje i Žablju<br />
krv – prvorazredni liker od šumskih<br />
plodova.<br />
Naravno, kako bi što više toga bilo u<br />
znaku žaba, tijekom proljeća održava se<br />
Žabarski tjedan, potom Žabarska noć i<br />
Mala žabarska noć.<br />
Budući da je Gorski kotar dobrim dijelom<br />
sazdan od šuma i voda, čistog zraka, ne<br />
čudi raznolikost, <strong>za</strong> <strong>za</strong>padnjake egzotičnog,<br />
biljnog svijeta. Domaćini će se<br />
pohvaliti šumskim plodovima - borovnica<br />
je glavni sastojak većine kolača, likera<br />
i rakija, vrganj se također priprema na<br />
stotinu načina. Može li čovjek poželjeti<br />
nešto bolje? u Lokvama sigurno nećete<br />
ostati gladni.<br />
Brojno ljekovito bilje raste po okolnim<br />
livadama, a iz mnoštva poznavatelji će<br />
izdvojiti gospinu travu, majčinu dušicu,<br />
maslačak, stolisnik, čičak i bazgu. Zrak je<br />
nevjerojatan i <strong>za</strong> ovo doba godine. Nakon<br />
što smo više-manje uspješno prebrodili<br />
<strong>za</strong>grebačkih 40 stupnjeva, pa onda malo<br />
<strong>za</strong>hladnjenje, u Lokvama nas je dočekalo<br />
reskih jutarnjih osam stupnjeva i oštar<br />
ali ugodan gorski zrak. Svježi zrak koji<br />
čisti pluća proizvod je okolnih planina.<br />
Lokve su u podnožju Risnjaka, ni Bjelolasica<br />
nije predaleko. Mjesto obilježava<br />
planinska klima tako da ni ljetnih dana<br />
ne treba <strong>za</strong>boraviti vestu.<br />
Tri općine lokvarskog kraja <strong>broj</strong>e ukupno<br />
1200 stanovnika. Nekada su Lokve, jedno<br />
od najstarijih mjesta u Gorskom kotaru,<br />
imale veliku prometnu važnost, naravno<br />
kada je napravljena Lujzijana. I sada se,<br />
kao turistička atrakcija, vide ostaci čuvene<br />
ceste. N,o danas se u prosjeku živi<br />
teško, ispod realnih mogućnosti. Ljudi su<br />
nam rekli da se do Domovinskog rata lakše<br />
živjelo, jer je bio razvijeniji turi<strong>za</strong>m.<br />
Poslije rata sve je stalo. Većina ljudi radi<br />
u drvnoj industriji, ali umjesto da rade<br />
finalne proizvode, da se naplaćuje dodana<br />
vrijednost, drvo se kao sirovina izvozi u<br />
inozemstvo pa onda te proizvode od našeg<br />
prvorazrednog drveta kupujemo po visokim<br />
cijenama. Da su, recimo, u Austriji<br />
ili Italiji, Lokve bi bile svjetski poznato<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Lokve – zelena žabica čeka pomoć!<br />
mjesto. Tercet potencijalnih atrakcija<br />
– Lokvarsko jezero, špilja Lokvarka i park<br />
šuma Golubinjak još čekaju svoj zenit.<br />
Špilja Lokvarka <strong>za</strong>tvorena je, jer oprema,<br />
kako su nam objasnili, ne <strong>za</strong>dovoljava<br />
moderne uzuse. Ima <strong>za</strong>interesiranih koji<br />
bi uložili u špilju (navodno najmanje<br />
800.000 kuna), ali bi investitori mogli<br />
dobiti koncesiju samo na tri godine. Park<br />
šuma Golubinjak podsjetila nas je na čuvene<br />
slavonske šume, uglavnom vrlo lijepo<br />
mjesto <strong>za</strong> šetnju i opuštanje. Nažalost,<br />
Golubinjak prati sudbinu Lokvarke.<br />
Razumijemo frustraciju stanovnika – ne<br />
samo da nemaju špilju već su im i dio<br />
parka šume pretvorili u betonaru. Razlog<br />
je, naravno, izgradnja drugog kraka autoceste<br />
Zagreb-Rijeka, a jedan vijadukt ide<br />
točno iznad Golubinjaka. Prošetali smo<br />
šumom uz tutnjavu bagera i građevinskih<br />
strojeva, miješanje betona. Nije nešto,<br />
vjerujte nam, a nismo ni sigurni da je taj<br />
most morao prelaziti baš iznad spomenute<br />
šume. No dobro je u cijeloj priči što će<br />
izgradnja biti dovršena sljedeće godine i<br />
šuma će se vratiti svojem miru.<br />
Zanimljivo je da u spomenutoj šumi raste<br />
najveća jela u Gorskom kotaru. Kraljica<br />
šume visoka je 37 metara dok joj<br />
je širina u promjeru 140 centimetara.<br />
Ima više od 250 godina. U atrakcije su<br />
ubrajaju i dvije špilje Ledena i Golubinja,<br />
te Paklena vrata – otvor u stijeni.<br />
Lokvarsko jezero je umjetno jezero, veličine<br />
2,1 četvorna kilometra i dubine<br />
do 40 metara. Bez obzira što je 1954.<br />
stvoreno umjetnim putem kao akumulacija,<br />
jezero se fenomenalno uklopilo u<br />
okoliš. U po<strong>za</strong>dini je Risnjak, oko jezera<br />
guste šume bukve, smreke i jele. Godine<br />
1973. tamo je ulovljena najveća pastrva<br />
na svijetu teška 25,40 kilograma. Ribiči<br />
će se pohvaliti da ima i šarana i karasa.<br />
Da netko uloži u sadržaje u Lokvarsko,<br />
odnosno Omladinsko, jezero to bi bilo<br />
mjesto iz bajke. Osim šetnji predivnom<br />
prirodom, posjetiteljima se nudi i nekoliko<br />
biciklističkih sta<strong>za</strong> od deset do 35<br />
kilometara dužine.<br />
Na kraju valja reći kako je žabici potrebna<br />
pomoć da skoči na mjesto koje joj<br />
objektivno i pripada.<br />
Davor Verković<br />
EKO REVIJA eco review<br />
75
Change language