Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Jadranskom moru. U Jadranu naseljava<br />
priobalna područja do 5 nautičkih milja<br />
udaljenosti od obale. U sjevernom dijelu<br />
Jadrana vrlo je rijedak. Naj<strong>broj</strong>nija naselja<br />
ove vrste <strong>za</strong>bilježena su u srednjedalmatinskim<br />
kanalima i <strong>za</strong>ljevima. Zbog<br />
atraktivnog izgleda i svoje veličine često<br />
se izlovljava i prodaje kao suvenir. Stoga<br />
se njegove populacije posljednjih godina<br />
sve više prorjeđuju. Od 1994. godine<br />
puž bačvaš <strong>za</strong>konom je strogo <strong>za</strong>štićen,<br />
a sakupljanje, izlov i trgovina strogo<br />
<strong>za</strong>branjena (Zakonu o <strong>za</strong>štiti prirode NN<br />
30/94).<br />
Morski konjić (Hippocampus sp.)<br />
Ljupki je stanovnik mora nesvakidašnjeg<br />
oblika. Pliva uspravno i može umaknuti<br />
svojim neprijateljima tako što poprima<br />
boju podvodnog bilja. U vodi ravnomjerno<br />
lebdi, pri čemu ga uspravno drži<br />
leđna peraja. Obitava na morskom dnu<br />
obraslom morskom travom, u toplim<br />
plitkim vodama. Rasprostranjen je duž<br />
obale Indonezije do Australije, atlantske<br />
obale Europe, Afrike, Sjeverne Amerike, u<br />
Sredozemlju i Jadranskom moru. Morski<br />
konjići stalno jedu. Hrane se planktonima,<br />
račićima, manjim ribama i drugim<br />
manjim morskim životinjama. Da ih stru-<br />
je ne bi odnijele, konjići se dugim repićima<br />
ovijaju oko najbliže biljke. Zanimljivo<br />
je to da kod razmnožavanja ženka odlaže<br />
jajašca u mužjakovu trbušnu vrećicu,<br />
te je mužjak odgovoran <strong>za</strong> održavanje<br />
mrijesta. Postoji oko 35 vrsta morskih<br />
konjića, od 2,5 cm velike patuljaste vrste<br />
do 25 cm velikoga malajskog morskog<br />
konjića. Ugrožena je vrsta u Jadranu.<br />
Ovo dobroćudno, nježno morsko biće<br />
lak je plijen nesavjesnih ronioca koji ne<br />
shvaćaju da je takvo živo biće ljepota<br />
<strong>za</strong> oko, bogatstvo mora, a ne suvenir.<br />
I nesavjesnih ribara koji ih ne vrate u<br />
more, nego ih osuše i drže kao ukras van<br />
njihovog staništa.<br />
Zakoni i drugi propisi Republike Hrvatske,<br />
te Međunarodne konvencije kojih je<br />
RH potpisnik, štite biljne i životinjske<br />
vrste i njihova staništa, propisuju dopuštene<br />
načine profesionalnog i rekreativnog<br />
ribolova i dopuštene kvote izlova.<br />
Zakonom o <strong>za</strong>štiti prirode u Hrvatskoj <strong>za</strong>štićene<br />
su sve morske kornjače, svi morski<br />
sisavci, školjkaš plemenita periska, te<br />
puževi tritonova truba i prugasta mitra.<br />
Nije dozvoljen izlov, uznemiravanje ili<br />
trgovina ovim vrstama. Ugrožena vrsta<br />
je i morski konjić, a Zakonom o morskom<br />
ribarstvu RH <strong>za</strong>branjen je izlov i trgovina<br />
prstacima. G. 1998. posebnim pravilnikom<br />
ograničen je lov trpova (morskih<br />
krastavaca) te je <strong>za</strong>branjen izlov i sakupljanje<br />
u komercijalne svrhe svih 36<br />
vrsta trpova koji naseljavaju Jadransko<br />
podmorje (Pravilnik o <strong>za</strong>štiti trpova, NN<br />
76/98).<br />
Sakupljanje morskih organi<strong>za</strong>ma poput<br />
školjki, spužvi, ježinaca, zvjezdača,<br />
puževa i drugog nije <strong>za</strong>branjeno. To su<br />
“benigne” povrede koje otkrivaju svoju<br />
pravu prirodu tek kada se pomnože sa<br />
tisuću, ili s nekoliko desetaka tisuća! Sakupljajmo<br />
samo prazne ljušture školjaka,<br />
puževa, oklopa rakova ili ježinaca, jer ne<br />
<strong>za</strong>boravimo, to su živa bića, prekrasni<br />
u moru, u svom prirodnom ambijentu!<br />
Pustimo ih neka rastu i razmnožavaju se<br />
i dičimo se našim bogatim podmorjem!<br />
Uživajmo u pogledu koji nam se pruža<br />
dok ronimo. Ne uznemiravajmo ih, ne<br />
osvjetljavajmo snažnim svjetlima podvodnih<br />
svjetiljki, izbjegavajmo pridržavanje<br />
<strong>za</strong> morske organizme kao i doticanje jer<br />
neki od njih to ne bi preživjeli.<br />
Uživajmo u morskim dubinama kao što<br />
su uživali naši djedovi. Sačuvajmo bogatstvo<br />
i život u podmorju, kako bi i naši<br />
potomci mogli uživati.<br />
Tekst i snimke: Nikolina Jurković<br />
EKO REVIJA 37<br />
eco review
Change language