Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Biblijski vrt<br />
Biblijski vrt utemeljen je prije devet<br />
godina, u povodu dolaska pape Ivana<br />
Pavla II. u Split i Solin. U Europi je desetak<br />
Biblijskih vrtova u kojima rastu biljke<br />
iz Biblije, a u svijetu tek dvadesetak.<br />
Prostor oko starohrvatskog marijanskog<br />
svetišta Gospe od Stomorije, u kojem se<br />
jednom godišnje na Veliku Gospu održava<br />
sveta misa, učinio se prof. Ivni Bučan,<br />
poznatoj kaštelanskoj ekologinji,<br />
utemljiteljici najvećeg i najljepšeg školskog<br />
botaničkog vrta na Jadranu (O.Š.<br />
Ostrog u Kaštel Lukšiću), kao stvorenim<br />
<strong>za</strong> Biblijski vrt.<br />
– Zatekli smo stoljetne čemprese, topole,<br />
vinovu lozu, rogač, masline, judino drvo<br />
– na desetke biblijskih biljaka. Sve je<br />
odisalo spokojem i ljepotom. Riječ je o<br />
mjestu na kojem se na čudesan način<br />
spajaju Bog, Priroda i Čovjek –, kaže<br />
prof. Bučan. Svoje oduševljenje potkrjepljuje<br />
citatom iz Biblije: “Bog tvoj vodi<br />
te u dobru zemlju, zemlju potoka i vrela,<br />
dubinskih voda što izviru u dubinama i<br />
bregovima, zemlju pšenice i ječma, loze,<br />
smokava, šipaka, zemlja meda i maslina”.<br />
– Zar to nije to?! –, <strong>za</strong>ključuje prof.<br />
Bučan.<br />
Oduševljenje vrtom poka<strong>za</strong>li su i čuveni<br />
kipari Vasko Lipovac i Kažimir Hraste.<br />
Prostor su obogatili Noinom arkom, tipičnom<br />
Lipovčevom skulpturom napravljenom<br />
od odbačenih željezničkih pragova<br />
i Križem života na kojem je Hraste tek<br />
dao naslutiti obrise ra<strong>za</strong>petog ljudskog<br />
tijela. Međutim, dok umjetnici, učenici,<br />
krajobrazni arhitekti, težaci i mnogi<br />
drugi daju doprinos, obogaćuju vrt ili<br />
barem dolaze uživati u njemu, ne dijele<br />
svi oduševljenje. Počelo je sitnijim devastacijama,<br />
kidanjem biljaka, ukradenom<br />
maslinom, a ljetos je naraslo do kriminalnih<br />
razmjera. Netko nepoznat razbio<br />
je kamenu antičku glavu, spomenik kulture,<br />
kroz koju je protjecala voda izvirući<br />
ispod crkvenog oltara. Stari Kaštelani<br />
vodu smatraju čudotvornom, pa se u<br />
narodu kaže “Tko se napije bit će zdrav,<br />
a tko se umije bit će lijep”, ali izvor je<br />
ovoga ljeta prvi put potpuno presušio.<br />
– Isprva smo mislili da je zbog suše,<br />
ali, odjednom, prilikom nestanka struje,<br />
48 EKO REVIJA eco review<br />
voda je potekla. Svima nam je postalo<br />
jasno da nam je voda ukradena pomoću<br />
bušotine i crpke koja radi na struju. Ali,<br />
vodu nam i dalje kradu, što je propast<br />
<strong>za</strong> Biblijski vrt, a policija još nije otkrila<br />
tko –, žali se prof. Bučan. A da netko<br />
namjerno želi upropastiti vrt, postalo<br />
je potpuno jasno kada je prstenovana<br />
stoljetna topola. Počela se naglo sušiti<br />
i <strong>broj</strong>ni stručnjaci još se uvijek bore<br />
održati je na životu.<br />
Međutim, unatoč neprijateljski raspolo-<br />
ženim, agresivnim pojedincima, Udruga<br />
Biblijski vrt ima potporu Bratovštine<br />
Gospe od Stomorije, Grada Kaštela,<br />
kaštelanskih župa, ostalih ekoloških i<br />
udruga koje čuvaju povijesnu baštinu,<br />
velike većine ljudi. Zahvaljujući kutku<br />
posvećenom najraširenijoj američkoj sorti<br />
grožđa, zinfandelu, odnosno kaštelanskom<br />
crljenku, (<strong>za</strong> koje je ne tako davno<br />
doka<strong>za</strong>no da imaju isti genetski kod)<br />
američki turisti, po dolasku u splitsku<br />
zračnu luku, u svojoj ruti imaju ucrtan i<br />
tri kilometra dug makadamski put koji ih<br />
od magisatrale vodi u Biblijski vrt.<br />
– Nadam se da će konačno svi shvatiti<br />
koliko je važno naučiti uživati u ljepoti<br />
koja nije sama sebi svrha. Riječ je o našem,<br />
<strong>za</strong>jedničkom bogatstvu koje nam<br />
pripada podjednako, a ljudi s drugih kontinenata<br />
dolaze mu se diviti -, poručila<br />
je prof. Bučan.<br />
Tekst i snimke: Mara Matković
Change language