Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Uzgoj citrusa u Hrvatskoj<br />
Citrusi unutar svoje porodice biljaka<br />
obuhvaćaju, između ostaloga, limune,<br />
limete, manarine, grejp i tangerine.<br />
Postoje i neke egzotične podvrste manurina,<br />
poput japanskog satsuma i različitih<br />
vrsta klementina. Klementina je uzgojeni<br />
hibrid kao i grejp koji je nastao križanjem<br />
naranče i citrusa zvanog pomel. Prema<br />
nekim izvorima, prirodno nastalih citrusa,<br />
njihovih umjetnih ili drevnih hibrida ima<br />
preko 170 vrsta. Jedna od <strong>za</strong>nimljivih i<br />
novih vrsta citrusa je ugli, nastao križanjem<br />
mutirane mandarine tangele i prirodno<br />
mutiranog grejpa. Može biti težak<br />
više od kilograma, ali mu je kora toliko<br />
debela da prednjači nad onim sočnim djelom<br />
ploda pa mu neke veliku komercijalne<br />
nasade stručnjaci ne predviđaju.<br />
Pored onih što su sadili ili će saditi citruse<br />
zbog njene ekonomske isplativosti,<br />
postoje ljudi koji su istinski <strong>za</strong>ljubljenici<br />
i kolekcionari njezinih vrsta. Jedan od<br />
njih je umirovljeni agronom Mate Kaleb<br />
iz Metkovića, koji na svojoj baštini u dolini<br />
Neretve ima uzorke citrusa iz cijelog<br />
svijeta. Njegova baština je istinski raj,<br />
u kome pored agruma možemo pronaći<br />
stabla papaje, žužule - krupnog ploda na<br />
stablu bez drača, zelene grmove fejhoe,<br />
malinovo drvo Če iz Kine, ogromna stabla<br />
američkog oraha pekana, itd. Takve<br />
kolekcije u svijetu služe da se sačuva<br />
fond gena, a inače služe znanstvenom<br />
istraživanju i praktičnoj primjeni stvaranja<br />
novih vrsta.<br />
Egzotika mirisa i okusa citrusa, limuna,<br />
limete, mandarine, grejpa i naranče posebno<br />
nam godi zimi, pa je u to vrijeme<br />
i najveća potražnja <strong>za</strong> njima. Plodovi,<br />
sokovi i eterična ulja citrusa odavno se<br />
koriste u prehrani. Radi vrlo vrijednih sastojaka<br />
u njihovim plodovima, a posebno<br />
visokog udjela vitamina C, plodovi su se<br />
upotrebljavali i u medicini i kozmetici.<br />
U vrijeme egipatskih faraona, sok limuna<br />
je služio kao sredstvo <strong>za</strong> bal<strong>za</strong>miranje,<br />
a u doba antike kao sredstvo <strong>za</strong> konzerviranje<br />
namirnica, kao i sredstvo <strong>za</strong><br />
čišćenje i pranje u kućanstvu. U medicini<br />
se koristio kao sastavni dio pripravaka<br />
<strong>za</strong> liječenje mnogih zdravstvenih<br />
poteškoća: probavnih, prehlade, visoke<br />
temperature i upale zubnog mesa. Sa-<br />
stojci koji se nalaze u limunu i naranči<br />
imaju izuzetno djelovanje na koži, pa se<br />
citrusi stoljećima koriste kao sredstvo<br />
<strong>za</strong> njen zdrav i njegovan izgled. Citrusi<br />
se uspješno primjenjuj i <strong>za</strong> njegu kose<br />
i noktiju. Vrlo jednostavni, djelotvorni<br />
i mirisni pripravci od citrusa, limuna i<br />
naranača prave se od kad su oni došli na<br />
ove prostore Mediterana.<br />
Na našim prostorima i u stručnoj literaturi<br />
mandarina se pojavljuje tek 1920.<br />
godine, kad se dolazi do spoznaje o<br />
mogućem uzgoju u Dalmaciji. U knjizi<br />
Mandarina Unšiu, 1956. Milan Režić<br />
iznosi kronologiju pojave prvih sadnica<br />
mandarina na obalnom područja Jadrana,<br />
pristiglih iz rasadnika Jokohami-Japan u<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
luku Bar–Crna Gora, 1933. godine. Tim<br />
prvim uvozom sadnica na Banovsko dobro<br />
Toplice i imanje Niže poljoprivredne<br />
škole Bar, stvorili su se preduvjeti <strong>za</strong> njeno<br />
širenje duž cijelog obalnog područja,<br />
pa je tako 1936. godine posađeno šest<br />
sadnica mandarine na Rasadniku u mjestu<br />
Blato-otok Korčula. Istovremeno su<br />
određen <strong>broj</strong> sadnica dobili i rasadnici u<br />
Dubrovniku, Splitu, Hvaru.<br />
Od 1937.-1941. godine bilo je posađeno<br />
nekoliko stotina sadnica mandarine po<br />
čitavoj Dalmaciji. Drugi svjetski rat je<br />
<strong>za</strong>ustavio širenje nasada mandarina, tako<br />
da je tek <strong>za</strong>vršetkom rata i osnivanjem<br />
Zavoda <strong>za</strong> južne kulture u Dubrovniku<br />
stvoren preduvjet <strong>za</strong> izučavanje kulture<br />
agruma i stvarne proizvodnje sadnica.<br />
Prve sadnice mandarine proizvedene su<br />
1949./50. godine, a još 1950. godine<br />
isporučene su prve podloge <strong>za</strong> proizvodnju<br />
sadnica <strong>za</strong> Oblasni rasadnik Opuzen-Neretva.<br />
Sljedeće godine je obavljeno<br />
kalemljenje prvih podloga s pupovima<br />
mandarina. Od toga trenutka stvarala se<br />
neka drukčija slika delte Neretve, u kojoj<br />
je mandarina postala <strong>za</strong>štitni znak prepoznavanja<br />
i gospodarskog blagostanja<br />
ovog kraja Hrvatske.<br />
Republika Hrvatska sa svojim vlasničkim<br />
potencijalom na poljoprivrednim površinama<br />
u dolini Neretve ima mogućnosti,<br />
da na ekološki prihvatljivi način omogući<br />
proizvodnju kvalitetnog mediteranskog<br />
pa čak i suptropskog voća, kao i povrtlarskih<br />
kultura. Danas u Hrvatskoj ima<br />
prema statističkim podacima oko 70.000<br />
ha voćnjaka, a što je 2,2% od ukupnih<br />
obrađenih površina. Od te ukupne površine,<br />
citrusi su <strong>za</strong>stupljeni na vrlo malim<br />
površinama, a njihovo širenje je <strong>za</strong>ustavljeno<br />
institucionalnom neobuhvatnom<br />
brigom <strong>za</strong> postojeće nasade i pomanjkanjem<br />
znanstvenoistraživačkih projekata<br />
kojima bi se stvorili preduvjeti <strong>za</strong> ekološku<br />
i ekonomski isplativu proizvodnju.<br />
Jedino na taj način bi se Hrvatska mogla<br />
osloboditi potrebe tržišta <strong>za</strong> uvozom citrusa,<br />
a u isto vrijeme bi se pomoglo domaćoj<br />
poljoprivredi da stvori kvalitetnije<br />
temelje sadašnjeg i budućeg izvoznog<br />
proizvoda, citrusi Made in Croatia.<br />
Nebojša Jerković<br />
EKO REVIJA 61<br />
eco review
Change language