Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 15 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Europi žive još svega tri stabilne<br />
U populacije smeđeg medvjeda (Ursus<br />
arctos). To su skandinavska, karpatska i<br />
dinarska u koju spada i naš smeđi medvjed.<br />
Dinarska populacija <strong>broj</strong>i oko 2800<br />
jedinki. U <strong>za</strong>padnoj Europi je gotovo<br />
istrijebljen. Hrvatska i Slovenska populacija<br />
su <strong>za</strong>dnje stabilne gledamo li od<br />
istoka prema <strong>za</strong>padu Europe. Procjenjuje<br />
70<br />
Smeđi medvjed<br />
EKO REVIJA eco review<br />
se da kod nas živi između 600 i 1000<br />
medvjeda.<br />
U medvjeđem svijetu hrana je čimbenik<br />
koji određuje stil života i veličinu životnog<br />
prostora. Po prirodi je oportunist i<br />
jede gotovo sve što ima hranjivu vrijednost.<br />
Upravo to mu omogućuje opstanak<br />
u ne baš gostoljubivim planinskim<br />
područjima koja nastanjuje. U proljeće,<br />
nakon zimskog mirovanja, hrane je u prirodi<br />
malo, pa ovi veličanstveni kraljevi<br />
šume uglavnom pasu travu. Dodatak vrlo<br />
oskudnoj prehrani, kojoj medvjeđi probavni<br />
trakt nije niti prilagođen čini od<br />
jeseni <strong>za</strong>ostali žir bukve. Pravi zgoditak<br />
je truplo uginule životinje koje dolaskom<br />
toplijih dana <strong>za</strong>miriše šumom. U svijetu<br />
sisavaca medvjed posjeduje najoštrije<br />
osjetilo mirisa, tako da mu ne predstavlja<br />
problem nanjušiti raspadajuće truplo<br />
na nekoliko kilometara.<br />
Niti početkom ljeta okoliš koji nastanjuju<br />
ne obiluje hranom, jedino je izbor<br />
biljaka veći, a i korijenje je snažnije i<br />
bogatije hranjivim tvarima, pa medvjedi<br />
svojim snažnim pandžama raskopavaju<br />
livade u potrazi <strong>za</strong> korijenjem. Tek krajem<br />
ljeta hrane je više. Dozrijevaju maline,<br />
borovnice i kupine koje obožavaju.<br />
Nakon slasnih šumskih plodova, u jesen,<br />
na jelovnik dolaze plodovi raznih voćki<br />
i najvažniji prehrambeni artikl bukvica<br />
(žir bukve) i žir hrasta. Budući da je vrlo<br />
bogata proteinima, od vitalne je važnosti<br />
u ishrani medvjeda koji u kasno ljeto<br />
i jesen moraju sakupiti dovoljno masnih<br />
<strong>za</strong>liha <strong>za</strong> nadolazeću zimu.<br />
Za razliku od drugih velikih sisavaca,<br />
medvjedi su razvili vlastitu strategiju<br />
preživljavanja surovih zimskih uvjeta.<br />
Kao odgovor na nedostatak hrane u prirodi<br />
odlaze u stanje hibernacije! Kada<br />
padnu obilni snjegovi i temperatura se<br />
spusti nisko ispod ništice, povlače se u<br />
brloge u koje su prije zime dovukli grančice,<br />
travu i lišće, te si pripremili ugodan<br />
ležaj. Važno je da brlog bude malen, kako<br />
bi medvjed što manje energije utrošio<br />
na <strong>za</strong>grijavanje. U vrijeme hibernacije ne<br />
jedu, ne piju i ne izlučuju tjelesni otpad,<br />
a žive na <strong>za</strong>lihama masnoća koje su si<br />
stvorili tijekom jeseni. Jedini nusprodukt<br />
metabolizma je CO 2 koji napušta organi<strong>za</strong>m<br />
disanjem. Sve ostalo se ponovno<br />
uključuje u biokemijske cikluse. No, to<br />
nije tipična hibernacija, jer medvjedi ne<br />
provode zimu u brlogu gotovo omamljeni.<br />
Ako je zima blaža bit će aktivniji.<br />
Zabilježeno je da su neki medvjedi bili<br />
aktivni tijekom cijele zime. To osobito<br />
vrijedi <strong>za</strong> jedinke koje žive bliže moru<br />
gdje se i zimi može pronaći hrana.<br />
Medvjedi zimi čine još nešto po čemu se<br />
razlikuju od većine ostalih životinjskih<br />
vrsta. Donose mlade na svijet. U prvoj<br />
polovici siječnja medvjedice u brlogu na<br />
svijet donesu jedno do četiri mladun-
Change language