prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

and hydrogeological parameters within the karst system it was necessary to design
and construct a 58 m bridge over the cavern. In addition, the cavern’s vault had to be
reinforced and stabilized, as the overburden was very thin. The beam-and –stringer
grid with special anchors was used.
The cavern’s rehabilitation in the „Vrata“ tunnel was a unique undertaking,
and the bridge (without piers) is the cavern’s longest bridge in the world.
Nova arheološka iskopavanja špilja u Lici i Gorskom kotaru,
Hrvatska
New Archaeological excavations of caves in the regions of Lika and
Gorski Kotar, Croatia
Ivor Karavanić 1 , Ivor Janković 2 , Sanjin Mihelić 3 , James C. M. Ahern 4 , Nikola
Vukosavljević 1 , & Rajna Šošić 1
1 Odsjek za arheologiju Filozofski fakultet Sveuĉilište u Zagrebu
2 Institut za antropologiju
3 Arheološki muzej u Zagrebu
4 Department of Anthropology, University of Wyoming, USA
Ključne riječi: Iskopavanja, špilje, paleolitik, mezolitik, Hrvatska
Key words: Excavations, caves, Paleolithic, Mesolithic, Croatia
Rad donosi preliminarne rezultate iskopavanja špilje Zale kod Tounja (2005.-
2010.) i Bukovac pećine kod Lokava (2010.). Korištena je suvremena metodologija
iskopavanja paleolitiĉkih špiljskih nalazišta. Zala sadrţi tragove ljudska prisutnost iz
srednjega vijeka, antike i prapovijesti (bronĉano doba, mezolitik, paleolitik) i prvo je
paleolitiĉko i mezolitiĉko nalazište u Karlovaĉkoj ţupaniji.
U Bukovac pećini identificiran je sloj u kojem je T. Kormos 1911. pronašao
koštani šiljak. Uzeti su uzorci za apsolutno datiranje koji će potvrditi ili opovrći
paleolitiĉku (orinjasijensku) determinaciju šiljka. PotvrĊeno je da je lokalitet
prvenstveno bio brlog špiljskog medvjeda.
1. Uvod
Premda se na tlu Hrvatske nalaze paleolitiĉka nalazišta vaţna za prouĉavanje
materijalnih kultura i razvoja hominina, tijekom prošloga stoljeća svega ih je nekoliko
sustavno istraţeno. Iskopavanje Krapine, krajem 19. i poĉetkom 20. stoljeća
provedeno je vrlo precizno, iznad tada uobiĉajena naĉina. Kasnija iskopavanja
preĉesto su provoĊena radi prikupljanja materijala koji bi pruţio nove informacije o
nekoj kulturi ili razdoblju, dok je princip testiranja hipoteza uz primjenu standardne
12