prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

Karbonatna graĊa Ţumberka i Samoborskog gorja uvjetovala je izgled njihova
reljefa te pogoduje nastanku krških oblika, meĊu kojima posebnu paţnju u
arheološkom smislu zasluţuju spilje kao pogodni lokaliteti za boravak ljudi. Kako su
na podruĉju Parka prirode «Ţumberak - Samoborsko gorje» spilje relativno ĉesta
pojava, opravdano je oĉekivanje znatno većeg broja speleoarheoloških nalazišta.
Istraţivanja speleoloških pojava na podruĉju Parka prirode «Ţumberak -
Samoborsko gorje» kao mogućih speleoarheoloških nalazišta traju kontinuirano od
2005. godine. Tada je pregledom katastra speleoloških pojava na podruĉju Parka
prirode «Ţumberak - Samoborsko gorje» odabrano 30 potencijalnih spiljskih
arheoloških lokaliteta. «Privlaĉnost» spilja, kao mjesta privremenog ili stalnog
ljudskog boravka, procijenjena je na temelju njihovih fiziĉkih obiljeţja koja su u radu
detaljnije obraĊena. Arheološkim terenskim pregledima od 2005. do 2010. godine
obraĊeno je 29 spilja, od kojih su u 17 pronaĊeni pokretni i nepokretni arheološki
nalazi. Oni svjedoĉe o korištenju samoborskih i ţumberaĉkih spilja u razliĉitim
vremenskim razdobljima - pretpovijesti, srednjem vijeku i novome vijeku, a broj
speleoarheoloških lokaliteta uvećan je s dva na 17.
Literatura:
GREGL, Z. (2002): Antika, u: Ţumberak od prapovijesti do kasne antike, Arheološki
muzej u Zagrebu, Zagreb, 82-91.
LAPAJNE, D. (1996): Spomeniĉka baština Ţumberka, u: Ţumberak - Baština i
izazovi budućnosti, Zbornik u ĉast 700-te obljetnice prvog spomena imena
Ţumberak, Odbor za proslavu 700-te obljetnice imena Ţumberak, Stari grad
Ţumberak, 23-55.
ŠKOBERNE, Ţ. (2002): Pregled pretpovijesnih arheoloških istraţivanja u Ţumberku,
u: Ţumberak od prapovijesti do kasne antike, Arheološki muzej u Zagrebu,
Zagreb, 32-81.
62