prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

One su po svojim dimenzijama razliĉite; od onih koje su velike samo nekoliko
metara do onih koje su duge kilometrima.
Moţe se reći da je istraţivanje kaverni u Hrvatskoj dalo niz novih spoznaja o
speleogenezi, kretanju i strujanju zraka i plinskih komponenti, hidrogeologiji…
Velika je uloga multidisciplinarnog obraĊivanja kaverni od temeljnog
speleološkog istraţivanja, do eventualne sanacije neophodne prilikom izgradnje
graĊevinskih objekata u kršu. Tu su speleologija i geotehnika nerazdvojne znanstvene
discipline.
Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske
The cave type localities atlas of Croatian fauna
Branko Jalţić 1,2 , Jana Bedek 1 , Helena Bilandţija 1,3 , Hrvoje Cvitanović 1 , Tvrtko
Draţina 1,4 , Sanja Gottstein 4 , Fanica Kljaković-Gašpić 1,5 , Marko Lukić 1 , Roman
Ozimec 1 , Martina Pavlek 1,3 , Rajko Slapnik 6 , Vesna Štamol 2
1 Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, 10 000 Zagreb
2 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10 000 Zagreb
3 Institut RuĊer Bošković, Bijeniĉka 54, 10 000 Zagreb
4 Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb
5 Oikon d.o.o.-za primjenjenu ekologiju, Avenija Dubrovnik 6-8, 10 000 Zagreb
6 Biološki inštitut Jovana Hadţija, Znastvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in
umetnosti, Novi trg 2, Ljubljana, Slovenija
Ključne riječi: biospeleologija, tipski lokalitet, Dinaridi
Key words: biospeleology, type locality, Dinarids
Dinaridi su u svijetu poznati zbog svojih morfoloških, tektonskohidrogeoloških
i klimatskih osobina, te kao vruća toĉka bioraznolikosti špiljske faune
zbog iznimno velikog broja vodenih i kopnenih špiljskih ţivotinja, meĊu kojima su
brojni izuzetni faunistiĉki elementi te endemi i relikti. Dinarski krš zauzima preko
pola površine Republike Hrvatske (kopno i otoci) i do sada je na njemu zabiljeţeno
oko 9000 istraţenih speleoloških objekata (špilja i jama), a pretpostavlja se da ih jejoš
barem toliko neistraţenih. Posebno su zanimljivi speleološki objekti koje nazivamo
locus typicus ili tipski lokalitet. To su špilje ili jame u kojima je prvi put pronaĊena i
na temelju tih primjeraka opisana neka nova ţivotinjska svojta. Rezultat višegodišnjih
terenskih istraţivanja Hrvatskog biospeleološkog društva u sklopu projekta „Izradom
biospeleološkog katastra, edukacijom i popularizacijom do zaštite ţivog svijeta
podzemlja Hrvatske“ objavljivanje je publikacije Katalog špiljskih tipskih lokaliteta
faune Hrvatske (BEDEK et al., 2006) kao posebnog broja (supplementum)
znanstvenog ĉasopisa Natura Croatica. U Katalogu prvi su put na jednom mjestu
popisani svi špiljski tipski lokaliteti s podruĉja Hrvatske, te su za njih navedene sve
opisane svojte. Popis od 206 tipskih lokaliteta, iz kojih je opisano 308 ţivotinjskih
59