prvi hrvatski speleoloÅ¡ki kongres - KARST underground protection

More documents

Recommendations

Info

odreĊenih fosilnih ostataka pripada 98,8% Špilja pod Zubom Buljme moţe se smatrati tipiĉnom «medvjeĊom špiljom» koje su ĉeste u pleistocenu Europe. Posebno je znaĉajan nalaz leoparda (Panthera pardus) u sloju «d» jer su fosilni ostaci leoparda relativno rijetki na pleistocenskim lokalitetima srednje i juţne Europe (WETTSTEIN & MÜHLHOFER, 1938). Na pleistocenskim lokalitetima Hrvatske malobrojni ostaci fosilnog leoparda naĊeni su u špiljama Veternici i Vindiji (MALEZ, 1963; GUŢVICA, 1996). Prisutnost vrste Panthera pardus u sloju «d» Špilje pod Zubom Buljme utvrĊena je na osnovi morfometrijskih znaĉajki humerusa s tipiĉnim otvorom foramen supracondilare. Sedimentna serija Špilje pod Zubom Buljme sastoji se od 6 slojeva. Sloj «a» sadrţi vapnenaĉko kršje matiĉne stijene mjestimiĉno zasigano, a mjestimiĉno sadrţi i dekalcinirane koštane ostatke, prosjeĉne je debljine 10 cm, vrlo svjetlo smeĊe boje, 10YR7/3 po Munsellu. Mjestimiĉna pojava zasigavanja i dekalcifikacije u tom sloju ukazuje na veću varijabilnost u smislu izmjene viših i niţih temperatura. Sloj «b» sadrţi kršje oštrih bridova, bogat je fosilnim ostacima, prosjeĉne je debljine 15 cm, crvenkasto ţute boje 7.5YR6/6 po Munsellu. U sloju «b» nalaze se znatne koliĉine oštrobridog kršja matiĉne stijene što ukazuje na dulja razdoblja hladne i vlaţne klime. Sloj «c» je prosjeĉne debljine 8 cm, a istiĉe se ţućkasto smeĊom bojom (10YR5/6 po Munsellu) i sadrţi manju koliĉinu kršja. Glavna znaĉajka sloja «c» je porast udjela sitnozrnatih frakcija (Tablica 1), a boja upućuje na hladniju ili umjerenu klimu. Sloj «d» je rastresit i sadrţi malu koliĉinu kršja, vrlo je bogat fosilnim ostacima, prosjeĉne debljine je 20 cm, tamno smeĊe boje 10YR3/3 po Munsellu. S obzirom da sloj «d» sadrţi najveći udio sitnijezrnatih frakcija (Tablica 1) koje nisu obraĊene granulometrijskom analizom, nastavkom istraţivanja frakcija manjih od 1mm i odreĊivanjem mineralnog sastava, a posebice teških minerala utvrdilo bi se podrijetlo materijala, naĉin njegovog unosa i uvjeti taloţenja. Sloj «e» sadrţi preteţito oštrobrido kršje, prosjeĉne debljine je 37 cm, svijetlo maslinasto smeĊe boje 2.5Y5/3 po Munsellu pa je za pretpostaviti da je nastao tijekom duljeg razdoblja hladne i vlaţne klime ĉemu u prilog govori i velik udio krioklastiĉnog kršja (Tablica 1). Sloj «f» je prosjeĉne debljine 55 cm, sadrţi malu koliĉinu oštrobridog kršja, bez fosilnih je ostataka, crvene boje 10R4/6 po Munsellu. Sloj «f» sadrţi vrlo malu koliĉinu krupnozrnatih frakcija (Tablica 1) i crvene je boje što upućuje na toplu ili umjerenu aridnu klimu tijekom njegovog taloţenja. Tablica 1. Udio izdvojenih frakcija u sedimentnoj seriji Špilje pod Zubom Buljme Table 1. Portion of separated fractions in sediment series from Pod Zubom Buljme cave Sloj Ĉestice veliĉine pijeska i manje (silt, glina) Frakcija Ĉestice veliĉine sitnijeg šljunka Ĉestice veliĉine krupnog šljunka < 1 mm 1-2 mm 2-4 mm 4-8 mm 8-16 mm > 16 mm a 7,7 % 1,20 % 1,5 % 3,9 % 25,1 % 60,7 % b 4,2 % 4,77 % 7,5 % 11,2 % 32,4 % 40,0 % c 26,7 % 7,4 % 8,9 % 7,9 % 21,3 % 27,7 % d 34,4 % 5,1 % 6,0 % 6,7 % 19,1 % 28,7 % e 13,0 % 4,8 % 6,0 % 10,8 % 23,1 % 42,4 % f 16,4 % 9,2 % 12,9 % 17,7 % 28,2 % 15,5 % 82
Rezultati provedenih istraţivanja ukazuju na perspektivnost daljnjih paleontoloških istraţivanja Špilje pod Zubom Buljme. Literatura: GUŢVICA, G. (1996): Komparativna analiza velikih fosilnih zvijeri (Carnivora) gornjeg pleistocena sjeverozapadne Hrvatske (doktorska disertacija); Zagreb: Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, 04. 04. 1996., 243 str. Voditelj: Huber, Đuro. MALEZ, M. (1963): Kvartarna fauna pećine Veternice u Medvednici. Palaeont. Jugosl. JAZU, 5, 1-200. WETTSTEIN, O., MÜHLHOFER, F. (1938): Die Fauna der Höhle von Merkenstein in N.-Ö. Arch. Naturges., 7, 514-558. Stijenska umjetnost na tlu Hrvatske Rock Art in Croatia Darko Komšo 1 & Nenad Kuzmanović 2 1 Arheološki muzej Istre, Carrarina 3, 52100 Pula; komsodarko@gmail.com 2 Šetalište Vladimira Nazora 21, 51000 Rijeka, kuzma44@net.hr Ključne riječi: stijenska umjetnost, Hrvatska, gravure, slikarije, pećine, stijene Key words: rock art, Croatia, gravures, paintings, caves, rocks Stijenska umjetnost bavi se antropomorfnim oznakama na prirodnim stijenama. Te oznake se dijele na gravure (petroglife) koje ĉine grebanje, poliranje, udaranje, urezivanje, bušenje i izrada reljefa i na slikarije (piktografe), odnosno aplikaciju pigmenta. Nalaze se na stijenama na otvorenom, polupećinama, pećinama i jamama. Poĉeci stijenske umjetnosti seţu u same poĉetke gornjeg paleolitika, a nastaje i u današnje doba. Na svijetu je do sada popisano oko 35.000.000 prikaza, a pretpostavlja se da postoji oko 50.000.000 prikaza. Ovi prikazi su grupirani u nalazišta, zone i glavne zone. Nalazište je bilo koje mjesto sa stijenskom umjetnošću, u granicama od 500 metara. Zone ukljuĉuju više nalazišta u krugu od 20 kilometara. Glavne zone su podruĉja na kojima se nalazi preko 10.000 prikaza na 1000 km2. Na svijetu postoji oko 20.000 nalazišta, 820 zona i 150 glavnih zona (ANATI, 1993). Prikazi se dijele na piktograme, ideograme i psihograme. Piktogrami se svi prikazi koji imaju prepoznatljivu formu realnih ili izmišljenih objekata antropomorfne i zoomorfne figure, topografske oznake, stvari, oruţje i sliĉno.Ideogrami su svi repetitivni i sintetiĉki znakovi/simboli kao što su linije, faliĉni 83
Page 1 and 2:
PRVI HRVATSKI SPELEOLOŠKI KONGRES
Page 3 and 4:
SADRŢAJ Predgovor (Mladen Garaši
Page 5:
Zoran Dujaković: IzvoĊenje speleo
Page 8 and 9:
organizacije za aktivnost speleolog
Page 10 and 11:
objavio je ove godine strukturu (re
Page 12 and 13:
and hydrogeological parameters with
Page 14 and 15:
se moţe preliminarno kulturno atri
Page 16 and 17:
obzira jesu li taj nalaz s jadransk
Page 18 and 19:
akademiku Mirku Malezu, suosnivaĉu
Page 20 and 21:
RICHARDS, P.M., PETTITT, B.P., TRIN
Page 22 and 23:
Karst Atlas of the Viroin Atlas kr
Page 24 and 25:
Editing work and updating The possi
Page 26 and 27:
Do 1978. godine na ovom podruĉju s
Page 28 and 29:
Determination of initial 14 C activ
Page 30 and 31:
edrock paleodissolution vs. ageing
Page 32 and 33: osnovne šole); e. Nevladna zdruţe
Page 34 and 35: Speleologija u istraţivanju i kori
Page 36 and 37: U prošlosti već su talijanski spe
Page 38 and 39: Facing this situation, CWEPPS made
Page 40 and 41: metres below sea level (maximum dep
Page 42 and 43: PAAR, D., BAKŠIĆ, D., RADOLIĆ, V
Page 44 and 45: prirodnoj radioaktivnosti, ali i om
Page 46 and 47: Litološke značajke speleoloških
Page 48 and 49: concrete box near the cave’s entr
Page 50 and 51: Gorskog Kotara, Like i Velebita ĉi
Page 52 and 53: ukljuĉuje brzu procjenu stanja svi
Page 54 and 55: alkohol, mogu brzo dovesti do sniţ
Page 56 and 57: studies. The preliminary results of
Page 58 and 59: KUHTA, M., D. BAKŠIĆ, 2001: Karst
Page 60 and 61: svojti, istiĉe Hrvatsku kao vaţan
Page 62 and 63: Karbonatna graĊa Ţumberka i Samob
Page 64 and 65: metarska vertikala,koja je vodila d
Page 66 and 67: 2002-2003 = 0,060 Srednja koliĉina
Page 68 and 69: Along the line they also built seve
Page 70 and 71: very intense limestone erosion whic
Page 72 and 73: pokusu nije došlo do ustaljenja RP
Page 74 and 75: Temeljne geomorfološke značajke
Page 76 and 77: napravljen u vrijeme istraţnih rad
Page 78 and 79: - i jedna i druga kaverna nalaze se
Page 80 and 81: koji se s oborinama procijeĊuju iz
Page 84 and 85: i vulvarni znakovi, diskovi, grupe
Page 86 and 87: “bentonitnog tepiha” ovdje je p
Page 88 and 89: esearch, while cavers are organised
Page 90 and 91: Ljubljanice. To so Kriţna jama, Go
Page 92 and 93: tijekom jesenskog i zimskog kišnog
Page 94: Nikola Vukosavljević 12 Bojan Zmai
show all

prvi hrvatski speleoloÅ¡ki kongres - KARST underground protection

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?