prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

Temeljne geomorfološke značajke špiljskog sustava Matešićeva spilja
– Popovačka spilja kod Slunja
Basic geomorphological characteristics of the Matešić – Popovačka
Cave System near Slunj
Neven Šuica 1,2
1
Speleološki klub "Ozren Lukić", Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottieva 6, Zagreb
2
Hrvatski speleološki savez, Nova Ves 66 ,Zagreb
Ključne riječi: speleologija, špiljski sustav, Slunj, geomorfologija
Key words: speleology, cave system, Slunj, geomorphology
Špiljski sustav Matešićeva pećina – Popovaĉka pećina – Pećina Popovac
nalazi se oko 2 km istoĉno od Slunja u selu Popovac. Rijeĉ je o speleološkom objektu
s vodenim tokom koji je nastavak površinskog vodenog toka formiranog na podruĉju
brda Kremenita glava (458m) koje je izgraĊeno od permskih pješĉenjaka koji ponire
na rasjednom kontaktu dolomita gornje jure s vapnencima donje krede. Na istome
kontaktu nalazi se i ulaz u Matešićevu pećinu. Matešićeva pećina ima funkciju
sezonskog ponora (u periodu topljenja snijega), dok je Popovaĉka pećina (u kanjonu
rijeke Korane) stalni izvor. Kanal koji izlazi na špilju Popovac ima funkciju fosilnog
provodnika (BOĈIĆ, 2009).
Speleološka istraţivanja ovog sustava zapoĉela su 1959. godine od strane
ĉlanova SO PD Dubovac te se nastavilo i tijekom 1960-ih i 1970-ih godina (SO PDS
Velebit). Trenutni nacrt najvećeg dijela sustava izraĊen je tijekom istraţivanja SO PD
Dubovac 1997. godine i SD Karlovac 2000. godine kada je topografski snimljeno
1246m (JELINIĆ, 1998; CVITANOVIĆ, 2001).
Najnovija speleološka i prva geološka istraţivanja zapoĉela su u proljeće
2010. godine sa ciljem izrade diplomskog rada na Rudarsko-geološkom-naftnom
fakultetu u Zagrebu, pod naslovom "Utjecaj geološkog sastava i graĊe na postanak
špiljskog sustava Matešićeva pećina – Popovaĉka pećina – Pećina Popovac". Tijekom
desetak odlazaka na teren izmjereni su strukturni elementi na više od 50 lokacija u
špilji i uzeti uzorci za mikropetrografske analize stijena. Uzorci su uzeti i na nekoliko
lokacija na površini okolnog terena zbog izrade geološke karte krupnijeg mjerila.
Zapoĉeto je i ponovno topografsko snimanje sustava zbog otkrića novih,
nesnimljenih dijelova i uoĉavanja manjkavosti i netoĉnosti na postojećem nacrtu.
Špiljski sustav Matešićeva pećina – Popovaĉka pećina – Pećina Popovac ima
generalno pruţanje sjeverozapad-jugoistok (dinarsko) i za njegov nastanak vaţni su
bili rasjedi istog smjera pruţanja, uoĉljivi na više lokacija unutar špilje, što se oĉituje i
u specifiĉnim popreĉnim presjecima kanala. Uz gotovo sve rasjede zamijećene u
špilji, mjereni su i popratni sustavi pukotina na temelju kojih je unatoĉ nedostatku
strija ili njihovom pokrivenošću sigovinom, bilo moguće odrediti radi li se o
normalnim ili reversnim rasjedima. Slojevitost unutar špilje vrlo je teško odrediva
zbog zdrobljenosti stijenskog materijala i sigovine te je nakon analize i statistiĉke
obrade podataka komparacijom vrijednosti sa površine i unutar špilje dobiven smjer i
74