prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

koji se s oborinama procijeĊuju iz tijela odlagališta, mogu kroz veće ili manje
pukotine i pukotinske sustave u kršu dospjeti do toka i ugroţavati rijeĉna staništa.
Tijekom terenskih aktivnosti u okviru projekta, zahvaljujući suradnji s
lokalnim stanovništvom i dobro organiziranom pretraţivanju podruĉja, pronaĊeno je
ukupno 9 špiljskih i jamskih ulaza od kojih se jedan nalazi na podruĉju Broćanca,
ĉetiri na podruĉju Melnice, jedan u Novom Selu i tri manja objekta u samom Slunju,
vrlo blizu korita Slunjĉice. Još dva speleološka objekta u interesnom podruĉju poznata
su speleolozima od ranije (ranije istraţivana) - sam izvor Slunjĉice te Špilja u
Šušnjaru koja se nalazi takoĊer u blizini Broćanca.
Od ĉetiri speleološka objekta evidentirana na podruĉju Melnice, u dvije jame
zabiljeţena je veća koliĉina otpada (Bezdana u Novom Selu i Korĉinka), stoga su
odabrane kao prioritetne za istraţivanja. Radna skupina speleologa na projektu
posljednji dan terenskih aktivnosti djelomiĉno je istraţila obje jame, no nije
ustanovljena njihova hidrološka funkcija i eventualna veza s tokom Slunjĉice jer je
napredovanje u dubinu nesigurno dok se ulazni dijelovi ne saniraju. Oštrinova
bezdana procijenjena je kao najdublji speleološki objekt istraţivanoga podruĉja i
svakako bi je trebalo uvrstiti u daljnje planove za zaštitu podruĉja Slunjĉice. Prema
preliminarnim geološkim i hidrogeološkim analizama te geomorfološkim
karakteristikama okolnog podruĉja ne moţe se iskljuĉiti ni njena hidrodinamiĉka veza
s tokom Slunjĉice.
Špilja u Šušnjaru istraţena je i topografski snimljena u okviru ekspedicije
„Korana 08“, u organizaciji Speleološkog kluba „Ursus spelaeus“. Budući da se
vodeni tok iz špilje direktno ulijeva u potok Pećinu pa tako dospijeva direktno u
Slunjĉicu, tijekom novih istraţivanja analizirana je kvaliteta vode prijenosnim
ureĊajima u špilji. Petstotinjak metara uzvodno od ušća Slunjĉice u Koranu, locirana
su tri manja špiljska ulaza. Istraţena je Pećina pod tvrĊavom, dok druga dva objekta
nisu istraţivana (male dimenzije ulaza, nije uoĉen otpad). Tijekom speleoronjenja u
izvoru Slunjĉice koje su u rujnu i listopadu 2009. provodili ĉlanovi Hrvatskog
biospeleološkog društva, s ciljem podvodnog snimanja za film o projektu, uoĉena je
perspektiva za nastavak istraţivanja potopljenih špiljskih dijelova izvora. TakoĊer je
zapaţena i snimljena odreĊena koliĉina otpada u izvoru.
RASPRAVA I ZAKLJUĈAK
Zbog pravovremenog otkrivanja postojećih zagaĊivaĉa u speleološkim
objektima i sprjeĉavanja njihova daljnjeg zagaĊivanja te zbog utvrĊivanja eventualne
hidrodinamiĉke veze s tokom Slunjĉice, svakako treba predvidjeti nastavak
istraţivanja opisanih objekata te detaljno rekognoscirati utjecajna podruĉja koja nisu
obuhvaćena u okviru projekta.
Na osnovu prikupljenih podataka u okviru provedenih projektnih aktivnosti u
širem podruĉju Slunjĉice, Javna ustanova moţe planirati buduća prioritetna
istraţivanja speleoloških objekata (speleološka, biospeleološka, klimatološka,
geološka, hidrogeološka) i odgovarajuće mjere zaštite te ih uvrstiti u Akcijske planove
i Plan upravljanja zaštićenim podruĉjem.
Literatura:
DUPLIĆ, A., FABRIO K., PLAVAC I., POSAVEC-VUKELIĆ V., RADOVIĆ, J.,
TOPIĆ, R. i ZWICKER G. (2008): Znaĉajni krajobraz Slunjĉica – struĉna podloga
80