prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection
prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection
prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
sekundarne obloge. U tunelima Sv. Kuzam, Bobova i Pećine u Rijeci kontinuirano se<br />
od njihovog završetka provode mjerenja deformacija stijenskog masiva i sekundarne<br />
obloge. Rezultati mjerenja pokazuju da je u <strong>prvi</strong>h nekoliko godina eksploatacije došlo<br />
do znaĉajnijih prirasta pomaka kako u vertikalnom tako i u horizontalnom smjeru.<br />
Vertikalni i horizontalni pomaci oko podzemnog otvora povećali su se ĉak do 30%.<br />
Veliĉina i karakter dugotrajnih deformacija stijenskog masiva oko podzemnog otvora<br />
ovise o mehanizmima ponašanja primarne betonske podgrade, ĉeliĉnih sidara i<br />
stijenskog masiva pod dugotrajnim opterećenjem. Primarna betonska podgrada<br />
opterećena iznad polovice svoje ĉvrstoće imat će znatne viskozne deformacije<br />
puzanja, a rezultat toga bit će ukljuĉivanje sekundarne obloge u proces zaustavljanja<br />
deformacija stijenskog masiva. Ĉeliĉna sidra, naroĉito ona bez zaštite, nakon većih<br />
deformacija izvrgnuta su intenzivnoj koroziji te nakon toga potpuno zakazuju. To<br />
dovodi do slabljenja primarnog podgradnog sustava i prenosa opterećenja na<br />
sekundarnu oblogu. Stijenska masa koja je ukljuĉena u primarni podgradni sustav<br />
izloţena je dugotrajnom opterećenju što neminovno izaziva dugotrajne deformacije i<br />
prijenos opterećenja na sekundarnu oblogu. Da bi se pouzdanije prognozirao karakter<br />
i veliĉina dugotrajnih deformacija oko podzemnih otvora neophodno je analizirati<br />
mehanizme koji mogu dovesti do takvog ponašanja primarne podgrade i sekundarne<br />
obloge. U radu se analiziraju veliĉina i karakter dugotrajnih deformacija stijenskog<br />
masiva oko cestovnih tunela izazvanih gubitkom krutosti odnosno otkazivanjem<br />
nosivosti ĉeliĉnih sidara.<br />
Speleoarheološki lokaliteti Parka prirode «Ţumberak – Samoborsko<br />
gorje»<br />
Speleoarcheological sites of the «Ţumberak – Samoborsko gorje»<br />
Nature Park<br />
Morena Ţelle 1 , Tatjana Vujnović 1 & Stašo Forenbaher 2<br />
1 Speleološki klub Samobor, Perkovĉeva 59, 10430 Samobor<br />
1<br />
Park prirode „Ţumberak-Samoborsko gorje“, Slani Dol 1, 10430 Samobor<br />
2 Institut za antropologiju, Amruševa 8, 10000 Zagreb<br />
Ključne riječi: Ţumberak, spilje, speleologija, arheologija<br />
Key words: Ţumberak, caves, speleology, archeology<br />
Arheološka istraţivanja ţumberaĉkog i samoborskog brdskog podruĉja<br />
kontinuirano se provode zadnjih tridesetak godina. Do 2005. godine, njihov rezultat<br />
su 34 evidentirana i kronološki opredijeljena arheološka nalazišta, od kojih samo dva<br />
u spiljama (ŠKOBERNE 2002, GREGL 2002, LAPAJNE, 1996).<br />
61