17.05.2015 Views

prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

sekundarne obloge. U tunelima Sv. Kuzam, Bobova i Pećine u Rijeci kontinuirano se<br />

od njihovog završetka provode mjerenja deformacija stijenskog masiva i sekundarne<br />

obloge. Rezultati mjerenja pokazuju da je u <strong>prvi</strong>h nekoliko godina eksploatacije došlo<br />

do znaĉajnijih prirasta pomaka kako u vertikalnom tako i u horizontalnom smjeru.<br />

Vertikalni i horizontalni pomaci oko podzemnog otvora povećali su se ĉak do 30%.<br />

Veliĉina i karakter dugotrajnih deformacija stijenskog masiva oko podzemnog otvora<br />

ovise o mehanizmima ponašanja primarne betonske podgrade, ĉeliĉnih sidara i<br />

stijenskog masiva pod dugotrajnim opterećenjem. Primarna betonska podgrada<br />

opterećena iznad polovice svoje ĉvrstoće imat će znatne viskozne deformacije<br />

puzanja, a rezultat toga bit će ukljuĉivanje sekundarne obloge u proces zaustavljanja<br />

deformacija stijenskog masiva. Ĉeliĉna sidra, naroĉito ona bez zaštite, nakon većih<br />

deformacija izvrgnuta su intenzivnoj koroziji te nakon toga potpuno zakazuju. To<br />

dovodi do slabljenja primarnog podgradnog sustava i prenosa opterećenja na<br />

sekundarnu oblogu. Stijenska masa koja je ukljuĉena u primarni podgradni sustav<br />

izloţena je dugotrajnom opterećenju što neminovno izaziva dugotrajne deformacije i<br />

prijenos opterećenja na sekundarnu oblogu. Da bi se pouzdanije prognozirao karakter<br />

i veliĉina dugotrajnih deformacija oko podzemnih otvora neophodno je analizirati<br />

mehanizme koji mogu dovesti do takvog ponašanja primarne podgrade i sekundarne<br />

obloge. U radu se analiziraju veliĉina i karakter dugotrajnih deformacija stijenskog<br />

masiva oko cestovnih tunela izazvanih gubitkom krutosti odnosno otkazivanjem<br />

nosivosti ĉeliĉnih sidara.<br />

Speleoarheološki lokaliteti Parka prirode «Ţumberak – Samoborsko<br />

gorje»<br />

Speleoarcheological sites of the «Ţumberak – Samoborsko gorje»<br />

Nature Park<br />

Morena Ţelle 1 , Tatjana Vujnović 1 & Stašo Forenbaher 2<br />

1 Speleološki klub Samobor, Perkovĉeva 59, 10430 Samobor<br />

1<br />

Park prirode „Ţumberak-Samoborsko gorje“, Slani Dol 1, 10430 Samobor<br />

2 Institut za antropologiju, Amruševa 8, 10000 Zagreb<br />

Ključne riječi: Ţumberak, spilje, speleologija, arheologija<br />

Key words: Ţumberak, caves, speleology, archeology<br />

Arheološka istraţivanja ţumberaĉkog i samoborskog brdskog podruĉja<br />

kontinuirano se provode zadnjih tridesetak godina. Do 2005. godine, njihov rezultat<br />

su 34 evidentirana i kronološki opredijeljena arheološka nalazišta, od kojih samo dva<br />

u spiljama (ŠKOBERNE 2002, GREGL 2002, LAPAJNE, 1996).<br />

61

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!