prvi hrvatski speleološki kongres - KARST underground protection

Litološke značajke speleoloških objekata otoka Brača
Lithological characteristics of speleological features of the Brač
Island
Anita Kulušić 1,2 & Magdalena Pandţić 1,2
1
Speleološki klub "Ozren Lukić", Pierottijeva 6, Zagreb
2
Hrvatski speleološki savez, Nova Ves 66, Zagreb
Ključne riječi: otok Braĉ, speleološki objekti, litološke analize, topografski nacrti
Key words: Braĉ Island, speleological features, lithological analayses, topographic
plans
Tijekom speleološke ekspedicije „Braĉ 2004“, provedene u organizaciji
Speleološkog kluba “Ozren Lukić”, istraţivani su speleološki objekti na podruĉju
središnjeg dijela otoka Braĉa uz cestu Puĉišća – Praţnice – Nereţišća – Škrip –
Postira te u obalnom dijelu sa sjeverne strane. Sveukupno je istraţeno petnaest
speleoloških objekata, od toga je jedanaest topografski snimljeno, a iz njih osam uzeti
su uzorci za litološke analize. U radu su prikazani topografski nacrti speleoloških
objekata u kojima je uzorkovano za mikropetrografske analize.
Na temelju terenskih istraţivanja i analiza utvrĊene su litološke znaĉajke
speleoloških objekata. Litološki su stijene istraţivanog podruĉja opisane kao uslojeni i
gromadasti vapnenci gornjokredne starosti (TRPĈIĆ, 2005).
U sjeverozapadnom dijelu otoka Braĉa geološko uzorkovanje obavljeno je u
tri speleološka objekta: špilji Ĉinjadri blizu Dola te Špilji u Kopilama i Luka jami u
blizini mjesta Praţnice. Na podruĉju Puĉišća uzorci su uzeti takoĊer u tri speleološka
objekata: u Jami u Bućinom dolcu, Jami u Ĉelu i Kaverni u Puĉišćima, dok je na
Vidovoj gori uzorkovano u samo jednom speleološkom objektu - Špilji na Vidovoj
gori, poznatoj i pod imenom Vidovica.
Jama u Konobici nalazi se na jugu otoka Braĉa, petstotinjak metara
sjeverozapadno od uvale Planica. Prema nekim izvorima, iz jame se prije
Drugog svjetskog rata eksploatirao kalcit (BAUĈIĆ et al., 1959). Uzorci kristala iz
jame takoĊer su analizirani u okviru ovoga rada.
Prema Osnovnoj geološkoj karti (listovi Omiš i Jelsa), stijene istraţivanog
podruĉja pripadaju gornjokrednim (senonskim) naslagama (MARINĈIĆ & MAJCEN,
1968; MARINĈIĆ et al., 1968). Jedino špilja na Vidovoj gori nalazi se u podruĉju
koje geološki pripada najstarijem dijelu otoka, a ĉine ih naslage turona – vapnenci i
dolomiti u izmjeni. Gornjokredne naslage inaĉe su dominantne u graĊi otoka. Najviše
ima vapnenaca, a dolomit se javlja u obliku uloţaka, leća i proslojaka. Mikrofosilna
zajednica sadrţi vrste stalne za cijelu gornju kredu, a za detaljniju odredbu starosti
znaĉajni su brojni primjerci vrsta karakteristiĉnih za potkatove senona (BOROVIĆ I.
et al., 1968; ŠUJICA, 2004).
46