Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

ilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.Komentar: Ova klasa staništa je korištena za opis tipinih „mješovitih šuma alepskog bora i crnike”kao i svih onih površina na kojima u sloju drvea (ili grmlja) dominira alepski bor (Pinushalepensis).E.8.2.7. / E.8.1.1. - Mješovita šuma alepskog bora i crnike / Mješovita šuma i makija crnike scrnim jasenomMješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoka, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurusnobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamenrepandum. Tako se i ilirsko-apeninske sastojine mogu diferencirati s nekoliko znaajnih vrsta kao štosu npr. Coronilla emeroides i Sesleria autumnalis. Sama se zajednica razvija u nekoliko znaajnihsubasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas.carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum.E.8.2.7. / E.8.1.3. - Mješovita šuma alepskog bora i crnike / ista, vazdezelena šuma i makijacrnike s mirtomMješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.ista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti1985) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike te šumama i makiji oštrike(eumediternska vegetacijska zona). iste, vazdazelene šume crnike bez udjela listopadnih elemenatarazvijaju se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojem tijekom zime srednji minimumi najhladnijegmjeseca iznose ± 4°C. Prvotno su interpretirane kao subasocijacija “Orno-Quercetum ilcismyrtetosum” (Horvati 1963a), a u novije su vrijeme shvaene kao samostalna asocijacija Myrto-Quercetum ilicis. Ta je šumska zajednica u Hrvatskom primorju pretežito razvijena u obliku visokemakije (npr. viši dijelovi otoka Korule), a mjestimino kao niska šuma (npr. Luica na otokuLastovu, Starigrad na Hvaru, otok Unije i drugdje), svuda gdje se posljednjih 50-ak godina nije sjekloi makija je postupno prešla u šumu. U floristikom sastavu uz Quercus ilex s veim ili manjimstupnjem stalnosti pridolaze Pistacia lentiscus, Myrtus communis, Juniperus macrocarpa, Arbutusunedo, Erica arborea, Lonicera implexa, Smilax aspera, Asparagus acutifolius i dr.E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominomŠuma alepskog bora sa sominom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988)– U šumama alepskog bora koje se razvijaju u najtoplijem i najsušem (subhumidnom) dijeluHrvatskog primorja, na pojedinim srednje i južnodalmatinskim otocima i otoiima, te na padinamajužne i jugozapadne ekspozicije najznaajniju ulogu ima vrsta Juniperus phoenicea, dok su nekemezoflnije vrste (npr. Juniperus oxycedrus, Laurus nobilis, Viburnum tinus) slabije zastupljene ilipotpuno nedostaju. U floristikom sastavu se istiu Pinus halepensis, Juniperus phoenicea, Pistacialentiscus, Myrtus comunis, Phillyrea media, Arbutus unedo, Erica arborea, Rubia peregrina,17