PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

primorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesuprirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnojDalmaciji (otoci Rab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kaonpr. u Malostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperusphoenicea, a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis(juv.), Prasium majus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Loniceraimplexa i dr.B.4.1. Erodirane površineErodirane površine - Gole površine nastale razliitim oblicima površinske erozije tla, kojima jeprethodilo uklanjanje vegetacije ili loše gospodarenje, te koje u trenutku kartiranja nisu sanirane.Ovdje se prikljuuju i erodirane površine nakon elementarnih nepogoda (npr. vjetroizvala, spontanihpožara i sl.), koje su relativno rijetka prirodna pojava.C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rjenih dolinaIlirsko-submediteranske livade rjenih dolina (Sveza Molinio-Hordeion secalini H-i. (1934)1958) – Zajednice koje se razvijaju na vlažnim tlima (ponekad zaslanjenim) s visokom razinompodzemne vode.C.2.5.1. / A.4.1.1. - Ilirsko-submediteranske livade rjenih dolina / Tršaci i rogoziciIlirsko-submediteranske livade rjenih dolina (Sveza Molinio-Hordeion secalini H-i. (1934)1958) – Zajednice koje se razvijaju na vlažnim tlima (ponekad zaslanjenim) s visokom razinompodzemne vode.Tršaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926) – Zajednice trske i rogoza koje serazvijaju u plitkim vodenim bazenima.C.2.5.1. / A.4.1.2. - Ilirsko-submediteranske livade rjenih dolina / Visoki šaševi i šiljeviIlirsko-submediteranske livade rjenih dolina (Sveza Molinio-Hordeion secalini H-i. (1934)1958) – Zajednice koje se razvijaju na vlažnim tlima (ponekad zaslanjenim) s visokom razinompodzemne vode.Visoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953) – Zajednice visokih šaševa(Carex) i šiljeva (Cyperus) razvijaju se na rubovima vodenih bazena ili obrašuju cijele plitkedepresije, naješe oligotrofne movare. esto su razvijene i na antropogeno formiranim biotopima.C.2.5.1. / I.5.3.1. - Ilirsko-submediteranske livade rjenih dolina / Tradicionalni vinogradiIlirsko-submediteranske livade rjenih dolina (Sveza Molinio-Hordeion secalini H-i. (1934)1958) – Zajednice koje se razvijaju na vlažnim tlima (ponekad zaslanjenim) s visokom razinompodzemne vode.Tradicionalni vinogradi – Vinogradi gustog razmaka sadnje s kolcima (ili bez njih u primorju).Strojna meuredna obrada nije mogua.C.3.5.1. Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zoneIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.34
C.3.5.1. / B.2.2.1.1. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / Toiloprimorskog mekinjakaIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Toilo primorskog mekinjaka (As. Drypetum jacquinianae H-i. 1934) - To je znaajna zajednicatoilarki, razvijena na vrlo pokretljivim toilima od Kvarnerskog primorja na sjeveru do Rtine uRavnim kotarima na jugu. Vrlo esto se, kao npr. na otocima Rabu i Pagu, te Rtini u Ravnimkotarima, razvija na sekundarnim staništima ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka. Istotako, razvija se sekundarno i na mnogobrojnim žalovima koji su u Kvarnerskom primorju izloženiburi. U floristikom sastavu na prvom se mjestu istie Drypis spinosa subsp. jacquiniana, apridružuju mu se Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Asparagus scaber, Vincetoxicum adriaticum,Aristolochia croatica.C.3.5.1. / D.3.1.1. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / DraiciIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Draici (sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti (1978) 1995) – Pripadaju redu PALIURETALIATrinajsti 1978 i razredu PALIURETEA Trinajsti 1978. Šikare, rjee živice primorskih krajeva,izgraene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatinih biljaka nepodesnih za brst (u prvom redukoza). Draici su vrlo rasprostranjen skup staništa, razvijenih u sklopu submediteranske vegetacijskezone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba.C.3.5.1. / E.8.1.1. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / Mješovitašuma i makija crnike s crnim jasenomIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurusnobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamenrepandum. Tako se i ilirsko-apeninske sastojine mogu diferencirati s nekoliko znaajnih vrsta kao štosu npr. Coronilla emeroides i Sesleria autumnalis. Sama se zajednica razvija u nekoliko znaajnihsubasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas.carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum.C.3.5.1. / E.8.2.3. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / Makija tršljei somineIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskomprimorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesu35
Page 3: Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7: A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11: A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13: Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15: A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17: BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19: D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21: ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23: E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 24 and 25: Arisarum vulgare, Ephedra fragilis,
Page 26 and 27: I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29: C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31: C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33: E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35: Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37: prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 38 and 39: C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStal
Page 42 and 43: prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45: subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 56 and 57: stupnjem stalnosti pridolaze Pistac
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61 and 62: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 63 and 64: E.8.2.9. Šuma alepskog bora s trš
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76: 3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78: makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80: Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82: F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84: nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86: F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88: na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90: Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92:
ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94:
Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95 and 96:
Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 97 and 98:
Na Maloj Palagruži “mozaini nisk
Page 99 and 100:
GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102:
Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104:
Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106:
Grasslands are also very important
Page 107 and 108:
Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110:
Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112:
A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114:
G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116:
Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118:
In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120:
The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122:
HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124:
Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia