PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

šumska vegetacija (najsuši tipovi vazdazelene šume mogu se na propusnoj geološkoj podlozi razvijatiuz najmanje 600 mm godišnje oborine). Jedini autohtoni vazdazeleni element na otoju je vrsta Oleasylvestris, koja se sporadino javlja u obliku vrlo niskih trnovitih grmova s vrlo malim listovima.Pojedina stabla ili skupine stabala dvije antropogeno unesene vrste karakteristine za vazdazelenešume (Ficus carica i Laurus nobilis) nalaze se u trajnoj zasjeni visoke sjeverne stijene najvišeg vrhaVele Palagruže i prekrivaju zanemarive površine. Zbog svega toga otoje Palagruže pripadabioklimatskoj zoni ljeti listopadne vegetacije, koja je u Hrvatskoj vrlo rijetka i ograniena samo nanekolicinu južnojadranskih otoka, što ovo podruje ini iznimno važnim sa stajališta zaštitebioraznolikosti.Na Veloj Palagruži “mozaini niski grmljak drvenaste mljeike” smješten je na malim zaravnima nakrajnjem istonom i krajnjem zapadnom dijelu otoka, a jedan se nalazi na stjenovito-terasastoj južnojpadini na sredini otoka. Visoki grmljak s dominacijom drvenaste mljeike uglavnom dolazi na blažimsjevernim padinama ispod glavnog grebena (koji se pruža u smjeru istok-zapad), spuštajui semjestimino i do samo 20-ak metara nad morem iznad sjevernih obala otoka. Na sjevernoj, blagonagnutoj padini poinje “zajednica drvolike stole” na svega 10-ak m iznad mora i proteže semjestimino sve do vrha glavnog grebena. Na okomitim stijenama s južne strane otoka Vela Palagružarazvijena je vegetacija “dalmatinskih vapnenakih stijena”.Slika 41. Mozaini niski grmljak drvenste mljeike (Euphorbia dendroides) na otoku Vela Palagruža.90
Na Maloj Palagruži “mozaini niski grmljak drvenaste mljeike” zauzima podruje male zaravniglavnog vrha i vršne sjeverne padine, te podruje prijevoja i južne zaravni, dok se na svim stranamanižih dijelova nalazi vegetacija “dalmatinskih vapnenakih stijena”.Kartirane osnovne klase iz Nacionalne klasifikacije staništa i njihova zastupljenost na Karti staništaotoka Visa prikazane su u Tablici 5.91
Page 3:
Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7:
A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11:
A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13:
Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15:
A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17:
BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19:
D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21:
ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23:
E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 24 and 25:
Arisarum vulgare, Ephedra fragilis,
Page 26 and 27:
I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29:
C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31:
C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33:
E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35:
Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37:
prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 38 and 39:
C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStal
Page 40 and 41:
primorju sve one površine u kojima
Page 42 and 43:
prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45:
subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 56 and 57: stupnjem stalnosti pridolaze Pistac
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61 and 62: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 63 and 64: E.8.2.9. Šuma alepskog bora s trš
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76: 3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78: makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80: Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82: F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84: nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86: F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88: na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90: Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92: ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94: Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95: Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 99 and 100: GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102: Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104: Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106: Grasslands are also very important
Page 107 and 108: Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110: Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112: A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114: G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116: Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118: In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120: The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122: HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124: Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126: Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia