Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

sastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.E.8.1.3. / E.8.2.7. - ista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom / Mješovita šuma alepskogbora i crnikeista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti1985) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike te šumama i makiji oštrike(eumediternska vegetacijska zona). iste, vazdazelene šume crnike bez udjela listopadnih elemenatarazvijaju se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojem tijekom zime srednji minimumi najhladnijegmjeseca iznose ± 4°C. Prvotno su interpretirane kao subasocijacija “Orno-Quercetum ilcismyrtetosum” (Horvati 1963a), a u novije su vrijeme shvaene kao samostalna asocijacija Myrto-Quercetum ilicis. Ta je šumska zajednica u Hrvatskom primorju pretežito razvijena u obliku visokemakije (npr. viši dijelovi otoka Korule), a mjestimino kao niska šuma (npr. Luica na otokuLastovu, Starigrad na Hvaru, otok Unije i drugdje), svuda gdje se posljednjih 50-ak godina nije sjekloi makija je postupno prešla u šumu. U floristikom sastavu uz Quercus ilex s veim ili manjimstupnjem stalnosti pridolaze Pistacia lentiscus, Myrtus communis, Juniperus macrocarpa, Arbutusunedo, Erica arborea, Lonicera implexa, Smilax aspera, Asparagus acutifolius i dr.Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabomMješovita šuma i makija crnike s crnim grabom (As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965)1977) – Pripadaju mediteransko-montanim šumama i makiji crnike (hemimediteranska vegetacijskazona). U onom dijelu Dalmacije i otoka u kojemu se od prirode, u sklopu mediteransko-litoralnogpojasa razvija as. Myrto-Quercetum ilicis, u sklopu mediteransko-montanog pojasa razvija se as.Ostryo-Quercetum ilicis. U sjevernom dijelu jadranskog primorja od Trsta na sjeveru do Cresa najugu ta se zajednica razvija i u sklopu mediteransko-litoralnog pojasa. Ta je šumska zajednica,takoer, razvijena i u obliku visoke makije u kojoj se od listopadnih drvenastih elemenata pojavljuje,uz Fraxinus ornus, i vrsta Ostrya carpinifolia kao indikator razmjerno hladnijih i vlažnijih ekološkihprilika. U floristikom sastavu istie se izvjestan broj elemenata znaajnih za vegetaciju redaQuercetalia pubescentis, kao što su Sesleria autumnalis, Viola alba subsp. denhardtii, Silene italica,Tamus communis, Frangula rupestris.E.8.2.3. Makija tršlje i somineMakija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskomprimorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesuprirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnojDalmaciji (otoci Rab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kaonpr. u Malostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperusphoenicea, a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis(juv.), Prasium majus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Loniceraimplexa i dr.E.8.2.3. / D.3.4.1. - Makija tršlje i somine / Zapadnomediteranski bušici ružmarinaMakija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskomprimorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesuprirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnoj53