Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

prirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnojDalmaciji (otoci Rab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kaonpr. u Malostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperusphoenicea, a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis(juv.), Prasium majus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Loniceraimplexa i dr.C.3.5.1. / I.1.2.2. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / PrimorskeutrineIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Primorske utrine (Sveza Hordeion Br.-Bl. (1931) 1947)Komentar: ovaj tip staništa je naješe naen na pašnjacima u neposrednoj blizini torova.uglavnom dolazi blizu torova.C.3.5.1.4. Kamenjara smilja i babosvilkeKamenjara smilja i babosvilke (As. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i. 1962) – Rijetkakamenjarska zajednica u kojoj prevladavaju polugrmovi, poznata dosad samo s otoka Paga, gdje serazvija na površinama napuštenih vinograda u blizini mora s razmjerno dubokim, skeletoidnim tlom.Za nju su znaajne Helichrysum italicum, Armeria dalmatica, Artemisia alba, Alyssum montanum,Onosma javorkae, Dianthus ciliatus.C.3.5.1.4. / I.1.2. - Kamenjara smilja i babosvilke / Korovna i ruderalna vegetacija SredozemljaKamenjara smilja i babosvilke (As. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-i. 1962) – Rijetkakamenjarska zajednica u kojoj prevladavaju polugrmovi, poznata dosad samo s otoka Paga, gdje serazvija na površinama napuštenih vinograda u blizini mora s razmjerno dubokim, skeletoidnim tlom.Za nju su znaajne Helichrysum italicum, Armeria dalmatica, Artemisia alba, Alyssum montanum,Onosma javorkae, Dianthus ciliatus.Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Red CHENOPODIETALIA Br.-Bl. (1931) 1936) –Navedeni skup pripada razredu CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952.Komentar: Kod „I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija“ je korišten u kombinaciji s drugimstaništnim tipovima kako bi se naglasilo da navedni stanišni tip zaraštava. Uglavnom se radi onapuštenim poljoprivrednim površinama koje su poele zaraštati u šikaru i/ili obrastati s korovnom iruderalnom vegetacijom. Korištenje ovog koda ne ukljuje nužno i pripadnost stanišnog tipa nekomod navednih kodova niže razine (tj. biljne zajednice ili sveze). S druge strane, kod „I.1.2.2. Primorskeutrine“ korišten je ukoliko je utvren neki od stanišnih tipova primorskih utrina.C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijkaTravnjaci vlasastog zmijka (Sveza Scorzonerion villosae H-i. 1949) – Navedeni skup zajednicarazvija se na razmjerno dubokim, smeim primorskim tlima i u pravilu na površini bez kamena. Zbogtoga su takve površine bile pogodne za kosidbu i koristile su se kao livade košanice, ali i kaopašnjaci. Razvijaju se i u mediteransko-litoralnom i u mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu.36