Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

C.3.5.3. / F.1.1. - Travnjaci vlasastog zmijka / Površine slanih, plitkih, muljevitih movara podhalofitimaD.3.1.1. DraiciTravnjaci vlasastog zmijka (Sveza Scorzonerion villosae H-i. 1949) – Navedeni skup zajednicarazvija se na razmjerno dubokim, smeim primorskim tlima i u pravilu na površini bez kamena. Zbogtoga su takve površine bile pogodne za kosidbu i koristile su se kao livade košanice, ali i kaopašnjaci. Razvijaju se i u mediteransko-litoralnom i u mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu.Površine slanih, plitkih, muljevitih movara pod halofitima – To su plitki dijelovi mora, u zonidjelovanja plime i oseke, u kojima se trajno taloži pješano-glinasti mulj, bogat hranjivim tvarima.Draici (sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti (1978) 1995) – Pripadaju redu PALIURETALIATrinajsti 1978 i razredu PALIURETEA Trinajsti 1978. Šikare, rjee živice primorskih krajeva,izgraene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatinih biljaka nepodesnih za brst (u prvom redukoza). Draici su vrlo rasprostranjen skup staništa, razvijenih u sklopu submediteranske vegetacijskezone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba.E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograbaŠuma i šikara medunca i bjelograba (As. Querco-Carpinetum orientalis H-i. 1939 (=Carpinetum orientalis croaticum H-i. 1939) – To je najznaajnija šumska zajednicasubmediteranske vegetacijske zone sjevernog Hrvatskog primorja, rasprostranjena od Istre na sjeverudo Zrmanje na jugu. Razvija se od morske razine do nekih 250(-300) m/n.v. Mjestimino je dobrosauvana (pojedini dijelovi Istre i otoka Krka), a negdje je razvijena u obliku više ili niže šikare. Oddrvenastih vrsta istiu se Quercus pubescens, Quercus cerris, Acer monspessulanum, Carpinusorientalis, dok su u sloju grmlja esti Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides,Lonicera etrusca, vazdazeleni elementi Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Smilax aspera, a usloju niskog raslinja Sesleria autumnalis, Festuca heterophylla, Luzula forsteri, Helleborusmultifidus, Dictamnus albus, Clematis flammula i dr.E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenomMješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike, te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurusnobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamenrepandum. Tako se i ilirsko-apeninske sastojine mogu diferencirati s nekoliko znaajnih vrsta kao štosu npr. Coronilla emeroides i Sesleria autumnalis. Sama se zajednica razvija u nekoliko znaajnihsubasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas.carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum.E.8.1.1. / C.3.5.1. - Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom / Istonojadranskikamenjarski pašnjaci submediteranske zoneMješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurusnobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamenrepandum. Tako se i ilirsko-apeninske sastojine mogu diferencirati s nekoliko znaajnih vrsta kao štosu npr. Coronilla emeroides i Sesleria autumnalis. Sama se zajednica razvija u nekoliko znaajnih37