Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

subasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas.carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum.Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.E.8.2.3. Makija tršlje i somineMakija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskoj zajednici,koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskom primorju sveone površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesu prirodnesukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otoka Unija uKvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnoj Dalmaciji.Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnoj Dalmaciji (otociRab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kao npr. uMalostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperus phoenicea,a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis (juv.), Prasiummajus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Lonicera implexa i dr.Komentar: ovim kodom su opisana sva staništa na otoku Pagu na kojima je monodominantna somina.E.8.2.3. / C.3.5.1. - Makija tršlje i sominesubmediteranske zone/ Istonojadranski kamenjarski pašnjaciMakija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskomprimorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesuprirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnojDalmaciji (otoci Rab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kaonpr. u Malostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperusphoenicea, a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis(juv.), Prasium majus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Loniceraimplexa i dr.Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnikeMješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.E.8.2.7. / I.8.1.8.3. - Mješovita šuma alepskog bora i crnike / KampoviMješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.KampoviE.9.2.4. Nasadi alepskog boraNasadi alepskog bora – Nasadi alepskog bora (Pinus halepensis)38