PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

E.8.2.7. / E.8.1.3. - Mješovita šuma alepskog bora i crnike / ista, vazdezelena šuma i makijacrnike s mirtomMješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.ista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti1985) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike, te šumama i makiji oštrike(eumediternska vegetacijska zona). iste, vazdazelene šume crnike bez udjela listopadnih elemenatarazvijaju se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojemu tijekom zime srednji minimumi najhladnijegmjeseca iznose ± 4°C. Prvotno su interpretirane kao subasocijacija “Orno-Quercetum ilcismyrtetosum” (Horvati 1963a), a u novije su vrijeme shvaene kao samostalna asocijacija Myrto-Quercetum ilicis. Ta je šumska zajednica u Hrvatskom primorju pretežito razvijena u obliku visokemakije (npr. viši dijelovi otoka Korule), a mjestimino kao niska šuma (npr. Luica na otokuLastovu, Starigrad na Hvaru, otok Unije i drugdje), svuda gdje se posljednjih 50-ak godina nije sjekloi makija je postupno prešla u šumu. U floristikom sastavu uz Quercus ilex s veim ili manjimstupnjem stalnosti pridolaze Pistacia lentiscus, Myrtus communis, Juniperus macrocarpa, Arbutusunedo, Erica arborea, Lonicera implexa, Smilax aspera, Asparagus acutifolius i dr.E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominomŠuma alepskog bora sa sominom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988)– U šumama alepskog bora koje se razvijaju u najtoplijem i najsušem (subhumidnom) dijeluHrvatskog primorja, na pojedinim srednje i južnodalmatinskim otocima i otoiima, te na padinamajužne i jugozapadne ekspozicije najznaajniju ulogu ima vrsta Juniperus phoenicea, dok su nekemezoflnije vrste (npr. Juniperus oxycedrus, Laurus nobilis, Viburnum tinus) slabije zastupljene ilipotpuno nedostaju. U floristikom sastavu se istiu Pinus halepensis, Juniperus phoenicea, Pistacialentiscus, Myrtus comunis, Phillyrea media, Arbutus unedo, Erica arborea, Rubia peregrina,Arisarum vulgare, Ephedra fragilis, Prasium majus i dr., dok je Quercus ilex uglavnom slabijezastupljen i javlja se samo u sloju grmlja.E.8.2.8. / D.3.4.1. - Šuma alepskog bora sa sominom / Zapadnomediteranski bušici ružmarinaŠuma alepskog bora sa sominom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988)– U šumama alepskog bora koje se razvijaju u najtoplijem i najsušem (subhumidnom) dijeluHrvatskog primorja, na pojedinim srednje i južnodalmatinskim otocima i otoiima, te na padinamajužne i jugozapadne ekspozicije najznaajniju ulogu ima vrsta Juniperus phoenicea, dok su nekemezoflnije vrste (npr. Juniperus oxycedrus, Laurus nobilis, Viburnum tinus) slabije zastupljene ilipotpuno nedostaju. U floristikom sastavu se istiu Pinus halepensis, Juniperus phoenicea, Pistacialentiscus, Myrtus comunis, Phillyrea media, Arbutus unedo, Erica arborea, Rubia peregrina,Arisarum vulgare, Ephedra fragilis, Prasium majus i dr., dok je Quercus ilex uglavnom slabijezastupljen i javlja se samo u sloju grmlja.Zapadnomediteranski bušici ružmarina (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931)Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) – Pripada sveziRosmarino-Ericion multiflorae Br.-Bl. 1931. To je zajednica bušika koja je prvi puta opisana upravou Hrvatskom primorju, ali je kasnije otkrivena i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za nju je u prvomredu znaajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji postižu istonu granicusvoga areala (Trinajsti 1973, 1975, 1995). Bušik ružmarina rasprostranjen je u svom tipinom oblikuu sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru,Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat sa otoka Braa i Lastova. U floristikomsastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.56
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljomŠuma alepskog bora s tršljom (As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva 1984)– Ta se šumska zajednica razvija u onom dijelu Hrvatskog primorja (srednja i južna Dalmacija) ukojem se alepski bor poslije podizanja kultura uspješno širi dalje bez utjecaja ovjeka. U floristikomsastavu istiu se u prvom redu endozookorni-ornitokorni elementi, pa u genezi zajednice ptice imajuvažnu ulogu. U sloju drvea domninira Pinus halepensis, dok su u sloju grmlja i niskog raslinja estiPistacia lentiscus, Myrtus communis, Olea sylvestris, Lonicera implexa, Smilax aspera, Rubiaperegrina, Asparagus acutifolius, Osyris alba, Arbutus unedo, Phillyrea media i dr., sve od redaornitokorne vrste, kojih se sjemenke endozookorijom rasijavaju posredstvom ptica.F.2. Pjeskovita morska obalaPjeskovita morska obalaF.2.1.1. Površine pješanih plaža pod halofitimaPovršine pješanih plaža pod halofitima (Sveza Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) –Pripadaju redu AMMOPHILETALIA Br.-Bl. (1931) 1933 i razredu AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T.Tx. 1943. Psamofitska halofitska vegetacija razvijena na pješanim plažama uglavnom s pokretnimpijeskom, dijelom zbog djelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra.F.3. Šljunkovita morska obalaŠljunkovita morska obalaF.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitimaPovršine stjenovitih obala pod halofitima - Priobalni stjenoviti grebeni (Sveza Crithmo-LimonionBr.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razreduCRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjaa razvijene u pukotinamapriobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom floristikomsastavu mnogobrojne endemine vrste roda Limonium. U tom smislu naroito se istie Sicilija smnogobrojnim endeminim vrstama, dok je istonojadransko primorje u odnosu na uži sredozemnibazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima / Dalmatinske vapnenake stijenePovršine stjenovitih obala pod halofitima - Priobalni stjenoviti grebeni (Sveza Crithmo-LimonionBr.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razreduCRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjaa razvijene u pukotinamapriobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom floristikomsastavu mnogobrojne endemine vrste roda Limonium. U tom smislu naroito se istie Sicilija smnogobrojnim endeminim vrstama, dok je istonojadransko primorje u odnosu na uži sredozemnibazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.Dalmatinske vapnenake stijene (Sveza Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980) –Hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijenau mediteranskom podruju Južnog Jadrana.F.4.1.1.3. Grebenjaa maljave mrižice i šulcaGrebenjaa maljave mrižice i šulca (As. Crithmo-Limonietum vestiti Trinajsti in Zi. Pavleti1989) - Endemina zajednica grebenjaa znaajna za priobalne grebene vulkanskih otoia Jabuke iBrusnika, izgraena od malenog broja vrsta, izrazito otvorenog sklopa: Limonium vestitum subsp.vestitum, L. vestitum subsp. brusnicense, Frankenia pulverulenta, Crithmum maritimum, Daucushispanicus.57
Page 3:
Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7:
A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11:
A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13: Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15: A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17: BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19: D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21: ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23: E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 24 and 25: Arisarum vulgare, Ephedra fragilis,
Page 26 and 27: I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29: C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31: C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33: E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35: Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37: prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 38 and 39: C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStal
Page 40 and 41: primorju sve one površine u kojima
Page 42 and 43: prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45: subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 56 and 57: stupnjem stalnosti pridolaze Pistac
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76: 3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78: makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80: Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82: F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84: nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86: F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88: na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90: Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92: ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94: Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95 and 96: Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 97 and 98: Na Maloj Palagruži “mozaini nisk
Page 99 and 100: GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102: Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104: Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106: Grasslands are also very important
Page 107 and 108: Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110: Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112: A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114:
G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116:
Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118:
In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120:
The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122:
HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124:
Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia