Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

Jedna od osobitosti ovog podruja su i mljetske „blatine“, na našim otocima rijetke pojave boatihjezera koja povremeno presušuju. Uz njih je razvijena movarna vegetacija, prvenstveno „tršaci irogozici“, a mjestimino su prisutni i elemetni vlažnih travnjaka.Na Mljetu nalazimo, u Hrvatskoj vrlo rijetku, psamofitsko halofitsku vegetaciju („površine pješanihplaža pod halofitima“), koja se razvija na plažama s uglavnom pokretnim pijeskom (dijelom zbogdjelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra). Ovaj tip staništa nalazimo na jugoistonom dijeluotoka, u uvalama Velika i Mala Saplunara, te uvali Blace.Slika 14. Uvala Blace.Slika 15. Psamofitska halofilna zajednicapokretnih pijesaka u uvali Blace.Na krajnjem su jugoistoku prisutne i „šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskog bora (Pinuspinaster)“. Piniju na ovom dijelu otoka nalazimo na još nekoliko lokaliteta (pojedinano ili u manjimskupinama), prvenstveno na podruju Pinjevac, ali s obzirom na minimalnu površinu kartiranja tesastojine nisu prikazane na karti.Kartirane osnovne klase iz Nacionalne klasifikacije staništa i njihova zasupljenost na Karti staništaotoka Mljeta prikazane su u Tablici 2.73