Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988) i „šumu alepskog bora s tršljom“ (Pistacio-Pinetumhalepensis De Marco, Veri et Caneva 1984).U zapadnom dijelu otoka se uz obalu na nekoliko mjesta nalaze elementi “makije tršlje i somine”(Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) miješani s bušikom.Na stijenama koje se nalaze na južnoj strani otoka razvila se vegetacija “dalmatinskih vapnenakihstijena” (Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980).U središnjem dijelu, kod Biševog polja i Potoka, te na sjeveru kod Sablunare, postoje još vinogradikoji se obrauju. Uglavnom se radi o malim vinogradima izmeu kojih su napuštena polja obraslabušikom. Ostale, neko obradive površine, uglavnom su napuštene, te obraštaju bušikom, ruderalnomvegetacijom i kupinom.Slika 37. Biševo – jugozapadni dio otoka.Slika 38. Obraeni vinogradi u središnjemdijelu Biševa (Biševo polje).Svetac (Sveti Andrija)Otok Svetac je najšumovitiji i najzeleniji otok Viškog arhipelaga. Zbog aridnije klime od otoka Visa iBiševa, na Svecu nalazimo vee površine pod stenomediteranskom istom vazdazelenom šumom imakijom crnike (Oleo-Ceratonion). Najvei dio otoka Svetca prekrivaju šume alepskog bora (Pinushalepensis). U najvišem dijelu otoka nalazi se „mješovita šuma alepskog bora i crnike“ (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971). Na nekoliko mjesta je na južnim padinama razvijena „šumaalepskog bora s tršljom“ (Pistacio-Pinetum halapensis De Marco, Veri et Caneva 1984), u kojoj jePistacia lentiscus obilno razvijena u sloju grmlja. Ostale šume alepskog bora, koje se uglavnom nalazena sjevernoj strani otoka, opisane su kao stanišni tip „šuma alepskog bora sa sominom“ (Juniperophoeniceae-Pinetum halapensis Trinajsti 1988), zbog veeg udjela crnike u sloju grmlja.Na južnoj strani otoka Sveca prevladava makija u kojoj dominiraju somina (Juniperus phoenicea) itršlja (Pistacia lentiscus Br.-Bl. 1931), koja je na ovoj karti opisana kao „makija divlje masline isomine“ (Oleo-Juniperetum phoenicaea Bruno et. al. 1983), premda u nije naena divlja maslina.88