Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

Palagruži ovo stanište zauzima podruje male zaravni glavnog vrha i vršne sjeverne padine, tepodruje prijevoja i južne zaravni. I ovo se stanište razvija na blagim padinama ili na stjenovitimodsjecima terasastog profila, pa je stupac tla razmjerno dobro razvijen, no jutarnja rosa je slabatijekom zime i ranog proljea ili je uope nema. Stanište je u veoj mjeri prekinuto ili okruženostijenama. Sastav biljnih vrsta: edifikatori - Euphorbia dendroides, Artemisia arborescens, Matthiolarupestris, Lavatera arborea; ostale vrste - Lycium intricatum, Aurinia sp., Olea sylvestris (formabodljastog niskog grma), Thymellea hirsuta (grmovi), Asphodellus microcarpus, Asphodelline lutea,Brassica botterii, Arisarum vulgare, Hyoscyamus sp., Urtica pilulifera, Senecio sp., Ruta sp. (zeljastebiljke).B.1.4.2. / F.4.1.1. - Dalmatinske vapnenake stijene / Površine stjenovitih obala pod halofitimaDalmatinske vapnenake stijene (Sveza Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980) –Hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijenau mediteranskom podruju Južnog Jadrana.Površine stjenovitih obala pod halofitima - Priobalni stjenoviti grebeni (Sveza Crithmo-LimonionBr.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razreduCRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjaa razvijene u pukotinamapriobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom floristikomsastavu mnogobrojne endemine vrste roda Limonium. U tom smislu naroito se istie Sicilija smnogobrojnim endeminim vrstama, dok je istonojadransko primorje u odnosu na uži sredozemnibazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.C.3.5.1. / D.3.4.1. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone /Zapadnomediteranski bušici ružmarinaIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Zapadnomediteranski bušici ružmarina (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931)Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) – Pripada sveziRosmarino-Ericion multiflorae Br.-Bl. 1931. To je zajednica bušika koja je prvi puta opisana upravou Hrvatskom primorju, ali je kasnije otkrivena i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za nju je u prvomredu znaajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji postižu istonu granicusvoga areala (Trinajsti 1973, 1975, 1995). Bušik ružmarina rasprostranjen je u svom tipinom oblikuu sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru,Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat sa otoka Braa i Lastova. U floristikomsastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.C.3.5.1. / E.8.1.1. - Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / Mješovitašuma i makija crnike s crnim jasenomIstonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.Mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike, te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurus46