Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

Matrica grešaka za Kartu staništa otoka Pagaklasificiranipodacireferentni podacin_sum sum UKUPNOn_sum 86 5 91sum 0 9 9UKUPNO 86 14 100n_sum = nešumska staništasum = šumska staništaUkupna tonost 95 %Tonost izraivanja Tonost korištenjaNešumska staništa 100 % 94 %Šumska staništa 64 % 100 %Matrica grešaka za Kartu staništa otoka Visaklasificiranipodacireferentni podacin_sum sum UKUPNOn_sum 53 13 66sum 3 31 34UKUPNO 56 44 100n_sum = nešumska staništasum = šumska staništaUkupna tonost 84 %Tonost izraivanja Tonost korištenjaNešumska staništa 95 % 80 %Šumska staništa 70 % 91 %Dobiveni rezultati upuuju na veliku tematsku tonost izraenih karata. U sluaju karata staništa otokaMljeta, Visa i estuarija Krke, rije je o gotovo jednakim vrijednostima (84 % - 86 %), dok je u sluajukarte staništa otoka Paga vrijednost vrlo visoka (95 %). Ovakva visoka tonost pokazuje da na otokuPagu, u pogledu nešumskih i šumskih staništa, ne postoji velika mozainost u prostoru, odnosno da jerije o relativno homogenom prostoru, što nije sluaj kod ostala tri podruja. Tome u prilog idu idobivene vrijednosti tonosti izraivanja i korištenja. Ovi rezultati jasno pokazuju da su nastalepogreške prvenstveno posljedica prostorne generalizacije koja je uvjetovana minimalnom površinomkartiranja (1 ha za nešumska staništa, 2,25 ha za šumska staništa). Naime, greške nastale prostornomgeneralizacijom dovode do toga da pojedini tipovi staništa koji površinom ne prelaze minimalnupovršinu kartiranja, nisu kartirani, iako su na terenu jasno prostorno i tematski definirani, ve suumjesto toga pridruženi okolnim stanišnim tipovima. Greške uzrokovane generalizacijom najvišeovise o heterogenosti istraživanog podruju, tako da se može zakljuiti da su navedena tri podruja(otoci Mljet i Vis, te estuarij Krke) u pogledu nešumskih i šumskih staništa heterogenija od podruja64