Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

Ostala šumska staništa („makija tršlje i somine“, te „nasadi etinjaa“) na kartiranom podrujuzauzimaju razmjerno male površine. Na kartiranom podruju susreu se i elementi mješovitih šumamedunca i crnoga graba, odnosno crnike i crnoga graba. Meutim, s obzirom da ove zajednicezauzimaju razmjerno male površine, zbog prostorne generalizacije nisu prikazane na karti.Uz šumska staništa, znaajne površine pripadaju suhim travnjacima (nešto manje od 1/3 površine),meu kojima se posebno istiu „istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone“. Ovi setravnjaci razvijaju na plitkim karbonatnim tlima duž istonojadranskog primorja, ukljuujui i dijeloveunutrašnjosti Dinarida do kojih prodiru utjecaji sredozemne klime, a razvijeni su uglavnom usjevernom i središnjem dijelu kartiranog podruja. Drugu skupinu ine „eu- i stenomediteranskikamenjarski pašnjaci rašice“, koji se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnikerazvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa. Ovaj tip staništa ponajprije je prisutan u južnom dijelu kartiranog podruja. Sobzirom na dogaaje iz nedavne prošlosti (ratna djelovanja), kao i na injenicu da se na kartiranompodruju još uvijek nalaze vee površine koje su minski sumnjive, u mnogo sluajeva travnjake suzajednice zarasle elementima šikara ili makije, te su na karti vrlo esto prikazane kao mozainepovršine.„Draici“ predstavljaju šikare izgraene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatinih biljaka i vrlosu rasprostranjen skup staništa u sklopu submediteranske vegetacijske zone. Važnu ulogu u njihovomsastavu ima šmrika (Juniperus oxycedrus) koja se javlja i u sklopu mediteransko-montanog pojasa, asvugdje gdje je zastupljena veim stupnjem pokrovnosti predstavlja posebni stadij u razvoju „draika“.Na kartiranom podruju prisutne su i „sastojine brnistre“, ali zbog injenice da uglavnom zauzimajupovršine manje od 1 ha, ove su sastojine naješe prikljuene „draicima“.Slika 18. „Sastojina brnistre“.Slika 19. Polje za zaraštanju korovnom iruderalnom vegetacijom.Obradive površine na kartiranom podruju uglavnom su mozainog tipa i izmjenjuju se s elementimaprirodne vegetacije. Ponajprije je rije o maslinicima i vinogradima koji mjestimino zauzimaju i76