PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

Arisarum vulgare, Ephedra fragilis, Prasium majus i dr., dok je Quercus ilex uglavnom slabijezastupljen i javlja se samo u sloju grmlja.E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljomŠuma alepskog bora s tršljom (As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva 1984)– Ta se šumska zajednica razvija u onom dijelu Hrvatskog primorja (srednja i južna Dalmacija) ukojem se alepski bor poslije podizanja kultura uspješno širi dalje bez utjecaja ovjeka. U floristikomsastavu istiu se u prvom redu endozookorni-ornitokorni elementi, pa u genezi zajednice ptice imajuvažnu ulogu. U sloju drvea domninira Pinus halepensis, dok su u sloju grmlja i niskog raslinja estiPistacia lentiscus, Myrtus communis, Olea sylvestris, Lonicera implexa, Smilax aspera, Rubiaperegrina, Asparagus acutifolius, Osyris alba, Arbutus unedo, Phillyrea media i dr., sve od redaornitokorne vrste, ije se sjemenke endozookorijom rasijavaju posredstvom ptica.E 8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster)Mediteranske šume i stari nasadi Pinus pinea. Introdukcija te vrste u davna vremena na mnogapodruja otežava razlikovanje prirodnih šuma i davno umjetno formiranih sastojina.E 8.2.10. / J.2.3. - Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster) /Ostale urbane površineMediteranske šume i stari nasadi Pinus pinea. Introdukcija te vrste u davna vremena na mnogapodruja otežava razlikovanje prirodnih šuma i davno umjetno formiranih sastojina.Ostale urbane površine - Površine koje nemaju prvenstveno stambenu, ve im je namjena posebnog(vojni, turistiki, povijesni objekti) ili privremenog tipa (gradilišta). Definicija tipa na ovoj razinipodrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuju izgraene i zelene (naješeneproizvodne) površine.F.2.1.1. Površine pješanih plaža pod halofitimaPovršine pješanih plaža pod halofitima (Sveza Ammophilion australis Br.-Bl. (1921) 1933) –Pripadaju redu AMMOPHILETALIA Br.-Bl. (1931) 1933 i razredu AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T.Tx. 1943. Psamofitska halofitska vegetacija razvijena na pješanim plažama uglavnom s pokretnimpijeskom, dijelom zbog djelovanja valova, a dijelom zbog djelovanja vjetra.F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitimaPovršine stjenovitih obala pod halofitima - Priobalni stjenoviti grebeni (Sveza Crithmo-LimonionBr.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razreduCRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjaa razvijene u pukotinamapriobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom floristikomsastavu mnogobrojne endemine vrste roda Limonium. U tom smislu naroito se istie Sicilija smnogobrojnim endeminim vrstama, dok je istonojadransko primorje u odnosu na uži sredozemnibazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.F.4.1.1. / B.1.4.2. - Površine stjenovitih obala pod halofitima / Dalmatinske vapnenake stijenePovršine stjenovitih obala pod halofitima - Priobalni stjenoviti grebeni (Sveza Crithmo-LimonionBr.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razreduCRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjaa razvijene u pukotinamapriobalnih grebena u zoni zrane posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom floristikomsastavu mnogobrojne endemine vrste roda Limonium. U tom smislu naroito se istie Sicilija smnogobrojnim endeminim vrstama, dok je istonojadransko primorje u odnosu na uži sredozemnibazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.Dalmatinske vapnenake stijene (Sveza Centaureo-Portenschlagiellion Trinajsti 1980) –Hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijenau mediteranskom podruju Južnog Jadrana.18
I.2.1.2. / D.3.1.1. - Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije / DraiciMozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije – Razliite poljoprivredne kulture izmeukojih je mozaino rasporeena prirodna vegetacija.Draici (sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti (1978) 1995) – Pripadaju redu PALIURETALIATrinajsti 1978 i razredu PALIURETEA Trinajsti 1978. Šikare, rjee živice primorskih krajeva,izgraene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatinih biljaka nepodesnih za brst (u prvom redukoza). Draici su vrlo rasprostranjen skup staništa, razvijenih u sklopu submediteranske vegetacijskezone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba.I.2.1.2. / E.8.2.7. - Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije / Mješovita šumaalepskog bora i crnikeMozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije – Razliite poljoprivredne kulture izmeukojih je mozaino rasporeena prirodna vegetacija.Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis), koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.I.2.1.2. / I.1.2. - Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije / Korovna iruderalna vegetacija SredozemljaMozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije – Razliite poljoprivredne kulture izmeukojih je mozaino rasporeena prirodna vegetacija.Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja (Red CHENOPODIETALIA Br.-Bl. (1931) 1936) –Navedeni skup pripada razredu CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952.Komentar: Kod I.1.2. je korišten kako bi se naglasilo da navedni stanišni tip zaraštava, odnosno dase uglavnom radi o zapuštenim poljoprivrednim površinama.I.5.2.1. Tradicionalni masliniciTradicionalni maslinici – Nasadi maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelamaokruženim suhozidima. Mogua je samo runa obrada.I.5.2.1. / E.8.1.3. - Tradicionalni maslinici / ista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtomTradicionalni maslinici – Nasadi maslina tradicionalnih oblika na terasama i na malim parcelamaokruženim suhozidima. Mogua je samo runa obrada.ista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i.) Trinajsti1985) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike, te šumama i makiji oštrike(eumediternska vegetacijska zona). iste, vazdazelene šume crnike bez udjela listopadnih elemenatarazvijaju se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojem tijekom zime srednji minimumi najhladnijegmjeseca iznose ± 4°C. Prvotno su interpretirane kao subasocijacija “Orno-Quercetum ilcismyrtetosum” (Horvati 1963a), a u novije su vrijeme shvaene kao samostalna asocijacija Myrto-Quercetum ilicis. Ta je šumska zajednica u Hrvatskom primorju pretežito razvijena u obliku visokemakije (npr. viši dijelovi otoka Korule), a mjestimino kao niska šuma (npr. Luica na otokuLastovu, Starigrad na Hvaru, otok Unije i drugdje), svuda gdje se posljednjih 50-ak godina nije sjekloi makija je postupno prešla u šumu. U floristikom sastavu uz Quercus ilex s veim ili manjimstupnjem stalnosti pridolaze Pistacia lentiscus, Myrtus communis, Juniperus macrocarpa, Arbutusunedo, Erica arborea, Lonicera implexa, Smilax aspera, Asparagus acutifolius i dr.19
Page 3: Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7: A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11: A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13: Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15: A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17: BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19: D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21: ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23: E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 26 and 27: I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29: C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31: C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33: E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35: Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37: prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 38 and 39: C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStal
Page 40 and 41: primorju sve one površine u kojima
Page 42 and 43: prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45: subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 56 and 57: stupnjem stalnosti pridolaze Pistac
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61 and 62: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 63 and 64: E.8.2.9. Šuma alepskog bora s trš
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76:
3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78:
makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80:
Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82:
F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84:
nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86:
F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88:
na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90:
Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92:
ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94:
Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95 and 96:
Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 97 and 98:
Na Maloj Palagruži “mozaini nisk
Page 99 and 100:
GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102:
Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104:
Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106:
Grasslands are also very important
Page 107 and 108:
Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110:
Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112:
A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114:
G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116:
Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118:
In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120:
The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122:
HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124:
Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia