PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStalne stajaice – Slatkovodna jezera, lokve ili dijelovi takvih vodenih površina prirodnog iliantropogenog porijekla u kojima se stalno zadržava voda, iako njena razina može oscilirati, zajedno sprisutnim pelagikim i bentoskim zajednicama.A.4.1.1.1. Tršaci obine trskeTršaci obine trske (As. Phragmitetum australis ("vulgaris") Soó 1927 (= Scirpo-PhragmitetumW. Koch 1926)) – Pripadaju svezi Phragmition australis W. Koch 1926. Jedna od najznaajnijihzajednica vegetacije tršaka, koja mjestimino, kao npr. u donjem toku Neretve, obrašuje vrlo velikepovršine (koje su danas dobrim dijelom meliorirane i privedene poljoprivrednoj proizvodnji), negdjezauzima malene površine, a razvija se i u depresijama stvorenim antropogenim zahvatima, kao što sunpr. šljunane jame, iskopi gline, odvodni kanali i sl. Razvija se i u vodenim bazenima kada se snizirazina vode u procesima progresivne sukcesije. U floristikom sastavu u potpunosti dominiraPhragmites australis, dok su sve ostale vrste zastupljene izrazito malim stupnjem pokrovnosti.A.4.1.1.3. Zajednica obinog obliaZajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) – Pripada svezi Phragmitionaustralis W. Koch 1926. Sastojine navedene zajednice razvijaju se u plitkoj vodi mnogobrojnih,uglavnom manjih vodenih bazena, u nešto dubljoj vodi od populacija trstike. Obino su izrazitosiromašnog floristikog sastava, u kojem se istiu Schoenoplectus lacustris, Equisetum fluviatile,Typha angustifolia, Roripa amphibia i druge. U starijoj fitocenološkoj literaturi zajednica oblia bilaje ukljuena u kompleks Scirpo-Phragmitetum s.l. U Hrvatskoj je prouavana i kao kompleks i kaosamostalna asocijacija.A.4.1.1.7. Zajednica primorskog obliaZajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) – Pripada sveziPhragmition australis W. Koch 1926. Navedeno ime asocijacije odnosi se na sastojine u kojimadominira Bolboschoenus maritimus i koje obrašuju plitke movare s boatom vodom. Zajednica jerasprostranjena u Hrvatskom primorju, ali samo mjestimino (npr. Pantana kod Trogira) zauzimavee površine. Uglavnom je siromašnog floristikog sastava. Uz Bolboschoenus maritmus naješi jeSchoenoplectus litoralis, dok su rjei Typha angustifolia, Schoenoplectus tabernaemontani iSchoenoplectus lacustris, uz pojedinane halofilne pratilice.A.4.1.1.7. / F.1.1.2. - Zajednica primorskog oblia / Sredozemne sitine visokih sitovaZajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937) – Pripada sveziPhragmition australis W. Koch 1926. Navedeno ime asocijacije odnosi se na sastojine u kojimadominira Bolboschoenus maritimus i koje obrašuju plitke movare s boatom vodom. Zajednica jerasprostranjena u Hrvatskom primorju, ali samo mjestimino (npr. Pantana kod Trogira) zauzimavee površine. Uglavnom je siromašnog floristikog sastava. Uz Bolboschoenus maritmus naješi jeSchoenoplectus litoralis, dok su rjei Typha angustifolia, Schoenoplectus tabernaemontani iSchoenoplectus lacustris, uz pojedinane halofilne pratilice.Sredozemne sitine visokih sitova (Red JUNCETALIA MARITIMNI Br.-Bl. 1931) – Pripadajurazredu JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951. Navedena vegetacija razvija se na zaslanjenimpovršinama uglavnom izvan dohvata plime i oseke.A.4.1.1.8. Zajednica ljutkaZajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) – Pripada svezi Phragmition australis W.Koch 1926. To je zajednica plitkih vodenih bazena, uglavnom ispunjenih oligotrofnom, razmjernohladnom vodom. U Hrvatskoj se najljepše njene sastojine nalaze u Omišljanskom jezeru na otokuKrku i uz velika donja jezera u Nacionalnom parku Plitvika jezera. Za samu zajednicu je znaajanrazmjerno siromašan floristiki sastav. Istiu se Cladium mariscus, Phragmites australis,Chlorocyperus longus, Hydrocotyle vulgare.32
B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijeneNeobrasle i slabo obrasle stijene – Strmi odsjeci jae ili slabije vezanih stijena, na kojima rijetkavaskularna vegetacija obrasta samo pukotine, dok su dijelovi bez pukotina ili potpuno neobrasli, iliobrasli lišajima i/ili mahovinama.B.1. / B.2.2.1.1. - Neobrasle i slabo obrasle stijene / Toilo primorskog mekinjakaNeobrasle i slabo obrasle stijene – Strmi odsjeci jae ili slabije vezanih stijena, na kojima rijetkavaskularna vegetacija obrasta samo pukotine, dok su dijelovi bez pukotina ili potpuno neobrasli, iliobrasli lišajima i/ili mahovinama.Toilo primorskog mekinjaka (As. Drypetum jacquinianae H-i. 1934) - To je znaajna zajednicatoilarki, razvijena na vrlo pokretljivim toilima od Kvarnerskog primorja na sjeveru do Rtine uRavnim kotarima na jugu. Vrlo esto se, kao npr. na otocima Rabu i Pagu, te Rtini u Ravnimkotarima, razvija na sekundarnim staništima ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka. Istotako, razvija se sekundarno i na mnogobrojnim žalovima koji su u Kvarnerskom primorju izloženiburi. U floristikom sastavu na prvom se mjestu istie Drypis spinosa subsp. jacquiniana, apridružuju mu se Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Asparagus scaber, Vincetoxicum adriaticum,Aristolochia croatica.B.2.2.1.1. Toilo primorskog mekinjakaToilo primorskog mekinjaka (As. Drypetum jacquinianae H-i. 1934) - To je znaajna zajednicatoilarki, razvijena na vrlo pokretljivim toilima od Kvarnerskog primorja na sjeveru do Rtine uRavnim kotarima na jugu. Vrlo esto se, kao npr. na otocima Rabu i Pagu, te Rtini u Ravnimkotarima, razvija na sekundarnim staništima ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka. Istotako, razvija se sekundarno i na mnogobrojnim žalovima koji su u Kvarnerskom primorju izloženiburi. U floristikom sastavu na prvom mjestu se istie Drypis spinosa subsp. jacquiniana, apridružuju mu se Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Asparagus scaber, Vincetoxicum adriaticum,Aristolochia croatica.B.2.2.1.1. / C.3.5.1. - Toilo primorskog mekinjaka / Istonojadranski kamenjarski pašnjacisubmediteranske zoneToilo primorskog mekinjaka (As. Drypetum jacquinianae H-i. 1934) - To je znaajna zajednicatoilarki, razvijena na vrlo pokretljivim toilima od Kvarnerskog primorja na sjeveru do Rtine uRavnim kotarima na jugu. Vrlo esto se, kao npr. na otocima Rabu i Pagu, te Rtini u Ravnimkotarima, razvija na sekundarnim staništima ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka. Istotako, razvija se sekundarno i na mnogobrojnim žalovima koji su u Kvarnerskom primorju izloženiburi. U floristikom sastavu na prvom mjestu se istie Drypis spinosa subsp. jacquiniana, apridružuju mu se Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Asparagus scaber, Vincetoxicum adriaticum,Aristolochia croatica.Istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogoni-Koelerionsplendentis H-i. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-i. 1934 p.p.)) – Navedenoj zajednicipripadaju istonojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnogvegetacijskog pojasa.B.2.2.1.1. / E.8.2.3. - Toilo primorskog mekinjaka / Makija tršlje i somineToilo primorskog mekinjaka (As. Drypetum jacquinianae H-i. 1934) - To je znaajna zajednicatoilarki, razvijena na vrlo pokretljivim toilima od Kvarnerskog primorja na sjeveru do Rtine uRavnim kotarima na jugu. Vrlo esto se, kao npr. na otocima Rabu i Pagu, te Rtini u Ravnimkotarima, razvija na sekundarnim staništima ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka. Istotako, razvija se sekundarno i na mnogobrojnim žalovima koji su u Kvarnerskom primorju izloženiburi. U floristikom sastavu na prvom mjestu se istie Drypis spinosa subsp. jacquiniana, apridružuju mu se Rumex scutatus, Peltaria alliacea, Asparagus scaber, Vincetoxicum adriaticum,Aristolochia croatica.Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskom33
Page 3: Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7: A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11: A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13: Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15: A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17: BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19: D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21: ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23: E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 24 and 25: Arisarum vulgare, Ephedra fragilis,
Page 26 and 27: I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29: C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31: C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33: E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35: Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37: prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 40 and 41: primorju sve one površine u kojima
Page 42 and 43: prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45: subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 56 and 57: stupnjem stalnosti pridolaze Pistac
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61 and 62: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 63 and 64: E.8.2.9. Šuma alepskog bora s trš
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76: 3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78: makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80: Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82: F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84: nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86: F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88: na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90:
Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92:
ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94:
Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95 and 96:
Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 97 and 98:
Na Maloj Palagruži “mozaini nisk
Page 99 and 100:
GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102:
Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104:
Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106:
Grasslands are also very important
Page 107 and 108:
Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110:
Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112:
A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114:
G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116:
Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118:
In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120:
The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122:
HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124:
Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia