PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

stupnjem stalnosti pridolaze Pistacia lentiscus, Myrtus communis, Juniperus macrocarpa, Arbutusunedo, Erica arborea, Lonicera implexa, Smilax aspera, Asparagus acutifolius i dr.D.3.4.1. / E.8.2.3. - Zapadnomediteranski bušici ružmarina / Makija tršlje i somineZapadnomediteranski bušici ružmarina (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931)Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) – Pripada sveziRosmarino-Ericion multiflorae Br.-Bl. 1931. To je zajednica bušika koja je prvi puta opisana upravou Hrvatskom primorju, ali je kasnije otkrivena i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za nju je u prvomredu znaajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji postižu istonu granicusvoga areala (Trinajsti 1973, 1975, 1995). Bušik ružmarina rasprostranjen je u svom tipinom oblikuu sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru,Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat sa otoka Braa i Lastova. U floristikomsastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.Makija tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987) – Toj šumskojzajednici, koja je danas naješe razvijena u obliku više ili niže makije, pripadaju u Hrvatskomprimorju sve one površine u kojima dominira somina – Juniperus phoenicea. Razvija se u procesuprirodne sukcesije šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima. Prvi puta opisana je s otokaUnija u Kvarnerskom primorju i otoka Velog Pržnjaka u sklopu otone skupine Korule u južnojDalmaciji. Kasnije je otkrivena i na više lokaliteta u Kvarnerskom primorju, u srednjoj i južnojDalmaciji (otoci Rab, Dugi otok, Murter, Šolta, Bra). Mjestimino zauzima i velike površine, kaonpr. u Malostonskom zaljevu. U floristikom sastavu domniniraju Pistacia lentiscus i Juniperusphoenicea, a pridružuju se Myrtus communis, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, Pinus halepensis(juv.), Prasium majus, Ephedra fragilis, Phillyrea media, Erica arborea, Rubia peregrina, Loniceraimplexa i dr.D.3.4.1. / E.8.2.4. - Zapadnomediteranski bušici ružmarina / Makija divlje masline i somineZapadnomediteranski bušici ružmarina (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931)Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) – Pripada sveziRosmarino-Ericion multiflorae Br.-Bl. 1931. To je zajednica bušika koja je prvi puta opisana upravou Hrvatskom primorju, ali je kasnije otkrivena i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za nju je u prvomredu znaajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji postižu istonu granicusvoga areala (Trinajsti 1973, 1975, 1995). Bušik ružmarina rasprostranjen je u svom tipinom oblikuu sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru,Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat sa otoka Braa i Lastova. U floristikomsastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.Makija divlje masline i somine (As. Oleo-Juniperetum phoeniceae Bruno et al. 1983) –Razmjerno rijetka zajednica makije prouavana na otoku Lastovu, djelomino oznaena kao “Oleo-Lentiscetum adriaticum”, a u novije vrijeme otkrivena i na otoku iovu. To je razmjerno termofilnamakija u kojoj dominiraju Olea sylvestris i Juniperus phoenicea.D.3.4.1. / E.8.2.7. - Zapadnomediteranski bušici ružmarina / Mješovita šuma alepskog bora icrnikeZapadnomediteranski bušici ružmarina (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931)Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (As. Erico-Rosmarinetum H-i. 1958) – Pripada sveziRosmarino-Ericion multiflorae Br.-Bl. 1931. To je zajednica bušika koja je prvi puta opisana upravou Hrvatskom primorju, ali je kasnije otkrivena i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za nju je u prvomredu znaajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji postižu istonu granicusvoga areala (Trinajsti 1973, 1975, 1995). Bušik ružmarina rasprostranjen je u svom tipinom oblikuu sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru,Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat sa otoka Braa i Lastova. U floristikomsastavu istiu se Rosmarinus officinalis, Erica multiflora, Cistus monspeliensis, Fumana laevipes,Fumana arabica, Ononis minutissima, uz vrste Cistus incanus i Cistus salvifolius.50
Mješovita šuma alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971) – To jenajrasprostranjenija šumska zajednica alepskog bora (Pinus halepensis) koja se razvija bilo spontano,bilo subspontano na više-manje zaštienim položajima. Prvotno je bila oznaena (Horvati 1958) kaoas. Orno-Quercetum ilicis facijes Pinus halepensis.D.3.5.2.1. Visoki grmljak s dominacijom drvenaste mljeike (Euphorbia dendroides).Visoki grmljak s dominacijom drvenaste mljeike (Euphorbia dendroides) - tip staništa fizionomskiobilježen svojom visinom (prosjeno 1.5-2.0 m, s pojedinim jedinkama višim i od 2.5 m), koja jeznaajno vea u odnosu na ostale prisutne tipove staništa. S obzirom da u tom tipu izrazito dominiradrvenasta mljeika (E. dendroides), s pokrovnošu veom od 90%, ovaj se tip ve iz daljine može uoititijekom ranog proljea po svijetložutoj boji koja potjee od cvatova te vrste, a tijekom kasnog proljea iljeta po riecrvenoj boji koja potjee od listova drvenaste mlijeike u doba ljetnog mirovanja. Ovajstanišni tip zauzima tri vea razdvojena podruja na otoku Vela Palagruža, smještena uglavnom nablažim sjevernim padinama ispod glavnog grebena (koji se pruža u smjeru istok-zapad), spuštajui semjestimino i do samo 20-ak metara nad morem iznad sjevernih obala otoka. Stupac tla razmjerno jeovdje najviše razvijen, a jutarnja rosa je vrlo jaka tijekom zime i ranog proljea, pa je površina tlamjestimino prekrivena mahovinama. Areal ovog staništa na otoku prekinut je na dva mjesta sjevernepadine koja se nalaze ispod izrazitih prijevoja glavnog grebena, što je vjerojatno posljedica jaegmehanikog i evapotranspiracijskog utjecaja vjetra. Sastav biljnih vrsta: edifikator - Euphorbiadendroides; ostale vrste - Lycium intricatum, Lavatera arborea, Rubus heteromorphus (grmovi),Brassica botterii, Asphodellus microcarpus, Archangelica sp., Arisarum vulgare (zeljaste biljke).D.3.5.2.2. Mozaini niski grmljak drvenaste mljeike (Euphorbia dendroides)Mozaini niski grmljak drvenaste mljeike (Euphorbia dendroides) – tip staništa izdalekaneupadljiv, jer je smješten na zaravnima i stjenovito-terasastom podruju duž glavnog grebena otoka.Visina koju grmljak postiže (1.0-1.5 m) osjetno je niža u odnosu na predhodni stanišni tip(D.3.5.2.1.). Odlikuje se mozainim izgledom, osobito u proljee u doba cvatnje, kada razliite biljkecvatu cvjetovima razliitih boja, te vrlo velikom raznolikošu biljnih vrsta, uz smanjeni udjeldrvenaste mljeike (uglavnom 30-60% pokrovnosti). Ovo stanište takoer zauzima tri vearazdvojena podruja na otoku Vela Palagruža, te središnje njaviše podruje Male Palagruže. Na VelojPalagruži dva su podruja smještena na malim zaravnima na krajnjem istonom i krajnjem zapadnomdijelu otoka, a jedno se nalazi na stjenovito-terasastoj južnoj padini na sredini otoka. Na MalojPalagruži ovo stanište zauzima podruje male zaravni glavnog vrha i vršne sjeverne padine, tepodruje prijevoja i južne zaravni. I ovo se stanište razvija na blagim padinama ili na stjenovitimodsjecima terasastog profila, pa je stupac tla razmjerno dobro razvijen, no jutarnja rosa je slabatijekom zime i ranog proljea ili je uope nema. Stanište je u veoj mjeri prekinuto ili okruženostijenama. Sastav biljnih vrsta: edifikatori - Euphorbia dendroides, Artemisia arborescens, Matthiolarupestris, Lavatera arborea; ostale vrste - Lycium intricatum, Aurinia sp., Olea sylvestris (formabodljastog niskog grma), Thymellea hirsuta (grmovi), Asphodellus microcarpus, Asphodelline lutea,Brassica botterii, Arisarum vulgare, Hyoscyamus sp., Urtica pilulifera, Senecio sp., Ruta sp. (zeljastebiljke).E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenomMješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i.(1956) 1958) – Pripadaju mediteransko-litoralnim šumama i makiji crnike, te šumama i makiji oštrike(eumediteranska vegetacijska zona) – Šume i makija crnike s crnim jasenom u starijoj sufitocenološkoj literaturi (Horvati 1963a) pogrešno oznaene kao “ilirske” ili “jadranske”. Te su šumecrnike s crnim jasenom tijekom vremena otkrivene i na razliite naine prouavane diljem itavogaeumediteranskog dijela Apeninskog poluotoku, na Siciliji i Sardiniji, te na itavom ligurijskomprostoru u podnožju Primorskih alpa (Alpes maritimes). Na itavom se tom prostoru razvijaju uobliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurusnobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamenrepandum. Tako se i ilirsko-apeninske sastojine mogu diferencirati s nekoliko znaajnih vrsta kao štosu npr. Coronilla emeroides i Sesleria autumnalis. Sama se zajednica razvija u nekoliko znaajnihsubasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas.carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum.51
Page 3:
Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 7: A KARTIRANJE STANIŠTA PREMA NKS-UA
Page 10 and 11: A.3 PRIPREMA PODLOGASlika 1. Pretho
Page 12 and 13: Slika 3. Poligoni s pridruženim pr
Page 14 and 15: A.6 IZRADA KARTEKarta staništa u p
Page 16 and 17: BPRIJEDLOG PROMJENA U „NACIONALNO
Page 18 and 19: D.3.5.2.2. - Mozaini niski grmljak
Page 20 and 21: ilo subspontano na više-manje zaš
Page 22 and 23: E.8.2.3. / E.8.2.7. - Makija tršlj
Page 24 and 25: Arisarum vulgare, Ephedra fragilis,
Page 26 and 27: I.5.2.1. / E.8.2.3. - Tradicionalni
Page 28 and 29: C.2 KRKAA.1.1.1. Stalne stajaiceSta
Page 30 and 31: C.3.6.1. / E.8.1.1. - Eu- i stenome
Page 32 and 33: E.8.1.1. / E.8.2.7. - Mješovita š
Page 34 and 35: Dalmatinske vapnenake stijene (Svez
Page 36 and 37: prostoru u podnožju Primorskih alp
Page 38 and 39: C.3 PAGA.1.1.1. Stalne stajaiceStal
Page 40 and 41: primorju sve one površine u kojima
Page 42 and 43: prirodne sukcesije šumske vegetaci
Page 44 and 45: subasocijacija, a u Hrvatskom primo
Page 46 and 47: I.1.2.2. Primorske utrinePrimorske
Page 48 and 49: (obrada tla, gnojidba, dosijavanje)
Page 50 and 51: J.4.2.2. / J.4.3.2. - Neureena (div
Page 52 and 53: Palagruži ovo stanište zauzima po
Page 54 and 55: priobalnih grebena u zoni zrane pos
Page 58 and 59: E.8.1.3. ista, vazdezelena šuma i
Page 61 and 62: svoga areala (Trinajsti 1973, 1975,
Page 63 and 64: E.8.2.9. Šuma alepskog bora s trš
Page 65 and 66: I.2.1.2.2. Mozaik poljoprivrednih p
Page 67 and 68: J.2.3.6. Vojni objektiJ.3.2. Groblj
Page 69 and 70: interpretacija klasa prilikom karti
Page 71 and 72: otoka Paga. Kako bi se pokazalo da
Page 73 and 74: ETEHNIKI DETALJI I OPISI ISPORUENIH
Page 75 and 76: 3. Otvara se novi prozor sa slikama
Page 77 and 78: makije crnike s crnim grabom“. Me
Page 79 and 80: Jedna od osobitosti ovog podruja su
Page 81 and 82: F.2 KRKAPredloženo podruje kartira
Page 83 and 84: nešto vee površine (središnji i
Page 85 and 86: F.3 PAGOvom kartom su kartirana sta
Page 87 and 88: na višu kategoriju stanišnog tipa
Page 89 and 90: Tablica 4. Zastupljenost na Karti s
Page 91 and 92: ora i crnike” (Querco ilicis-Pine
Page 93 and 94: Na otoku Jabuci se u podrujima izna
Page 95 and 96: Ovaj tip makije esto mozaino raste
Page 97 and 98: Na Maloj Palagruži “mozaini nisk
Page 99 and 100: GSHORT HABITAT DESCRIPTIONSG.1 MLJE
Page 101 and 102: Picture 10. Cliffs in Mljet Nationa
Page 103 and 104: Table 2. Presence of main classes f
Page 105 and 106: Grasslands are also very important
Page 107 and 108:
Table 3. Presence of main classes f
Page 109 and 110:
Stan Oki. On these degraded areas t
Page 111 and 112:
A very common sight on Pag are comm
Page 113 and 114:
G.4 VISThis map presents the habita
Page 115 and 116:
Picture 33. Vineyards in different
Page 117 and 118:
In the Western part of Biševo clos
Page 119 and 120:
The Short scrub mosaics of tree spu
Page 121 and 122:
HLITERATURAAlegro A. L., Biljakovi
Page 123 and 124:
Rose F. (1989): Colour identificati
Page 126:
Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

PriruÄnik o kartama staniÅ¡ta Dalmacije - UNDP Croatia