Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

na višu kategoriju stanišnog tipa, to je naznaeno kao posebna kombinacija tipa staništa (npr.I.4.1./C.3.5.).Slika 25. Vegetacija “ilirsko-submediteranskihlivada rjenih dolina” razvijena u vlažnijimzaravnjenim podrujima.Slika 26. Intenzivno napasani pašnjaci odreenikao posebna kombinacija tipa staništa(I.4.1./C.3.5.).Na Dinjiškom i Kolanskom polju su razvijeni vinogradi, ali uglavnom na površinama manjim od 1 ha.Na navedenim poljima su mnoge obradive površine zapuštene. Na poljoprivrednim površinamazanimljiv krajobrazni element predstavljaju ograde od negundovca (Arundo donax), koje su saenekako bi se polja zaštitila od bure i posolice.Šumska vegetacija uglavnom dolazi u obliku makije na zapadnoj strani otoka, od Kolana do Košljuna.U podruju oko Šimuna i Mandra prevladava makija crinke s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetumilicis H-i. 1958). U podruju kampa Šimuni, gdje su saeni borovi, sada je ve lijepo razvijenamješovita šuma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971).Potrebno je posebno izdvojiti šumu u podruju Dubrave, koja je i specijalni rezervat. Na tom podrujuje lijepo razvijena šuma hrasta medunca (duba), koja pripada stanišnom tipu „šuma i šikara medunca ibjelograba“ (Querco-Carpinetum orientalis H-i 1939).Mnogi kamenjarski pašnjaci su zarasli u grmovitu vegetaciju, naroito na podruju izmeu Šimuna iKošljuna. Na ovakvim staništima dominiraju borovica i somina, te tvore uniformno stanište kojepripada stanišnom tipu „makija tršlje i somine“ (Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987).Veliki doprinos biološkoj raznolikosti i specifinosti otoka Paga daju movarna staništa na podrujuVelog, Malog i Kolanskog Blata. Veim dijelom ova blata prekriva vegetacija tršaka i rogozika(Phragmitetalia W.Koch 1926). Na podruju Malog i Velog Blata dominira zajednica ljutka(Cladetum marisci Allorge 1922). U rubnim podrujima blata razvijene su „sredozemne sitine visokihsitova“ ( Juncetalia maritimi Br.-Bl.1931).81