Priručnik o kartama staništa Dalmacije - UNDP Croatia

DPROVJERA TONOSTI TERENSKIH PODATAKAVažan i neizostavan dio prilikom kartiranja staništa predstavlja terensko uzorkovanje. Ono služiprikupljanju podataka vezanih uz razliite poligone, tj. tipove staništa, koji su izdvojeni klasifikacijomsatelitskih snimaka. Terensko uzorkovanje ukljuuje:- obilazak odreenog podruja- identifikaciju razliitih tipova staništa- popisivanje karakteristinih biljnih vrsta- opisivanje staništa- prikupljanje fotodokumentacije za naknadnu obradu u uredu.Odreivanje položaja na terenu i prikupljanje toaka za potrebe kartiranja staništa izvršeno je pomouGPS ureaja (Garmin GPSmap 60CSx). Prilikom terenskog uzorkovanja vodilo se rauna da tonostGPS ureaja bude izmeu 5-15 m. Terenske toke prikupljane su imajui u vidu dva cilja:(1) identifikaciju pojedinih poligona(2) eventualnu naknadnu vizualnu interpretaciju, odnosno identifikaciju pojedinih tipova staništakoja nisu mogla biti izdvojena klasifikacijom satelitskih snimaka (prvenstveno zbog malepovršine koju zauzimaju).Sukladno korištenoj metodologiji, prilikom terenskog uzorkovanja nastojalo se obii 5 – 10 %poligona svake klase izdvojene klasifikacijom satelitskih snimaka. Ovo pravilo nije vrijedilo za rijetkeklase (iji se broj kretao od 1 do 10), koje se pokušalo obii u što veem broju. Na terenu se nastojaoodrediti tip staništa na najveoj moguoj razini (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa), neovisno odtoga koja e razina klasifikacije biti prikazana na karti. Potrebno je istaknuti da su, zbog kašnjenjapodloga, za podruja otoka Visa i estuarija Krke u svrhu terenskog uzorkovanja napravljeneprivremene satelitske interpretacije, odnosno preliminarne klasifikacije satelitskih snimaka, a teknakon dobivanja svih potrebnih podloga, izraena je konana klasifikacija satelitskih snimaka. Zbogtoga je u nemalom broju sluajeva došlo do nepravilne distribucije prikupljenih terenskih podataka,odnosno u jednom poligonu našlo se dvije ili više terenskih toaka, dok u drugom nije bilo niti jedne.To je u konanici rezultiralo odreenim problemima prilikom identifikacije i interpretacije staništa, teizrade samih karata za navedena podruja.Usporedo s podacima koji su korišteni za izradu karata, prilikom terenskog uzorkovanja prikupljani sui podaci za utvrivanje kvalitete dobivenih tematskih sadržaja, odnosno karata staništa. Ti podacipredstavljaju referentne vrijednosti koje su prilikom analize tonosti usporeene s podacima s karte.Na taj se nain odredila kvaliteta informacija dobivenih daljinskim istraživanjima, te su se eventualnoutvrdili uzroci pogrešaka. Nepravilnosti ili pogreške na kartama mogu imati razliite uzroke: pogrešna62