24.03.2019 Views

Musolinijev mikrofon - Radio propaganda fašističke Italije

„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti. Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku. Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.

„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti.

Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku.

Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

MUSOLINIJEV MIKROFON 11<br />

na zvono, nametnutog svakom novopostavljenom kardinalu. Tek 1627. papa<br />

Urban VII osniva „Collegium Urbanum“, Koledž propagande koji je edukovao nove<br />

generacije katoličkih sveštenika, čija je misija bila propagiranje i misionarstvo.<br />

Prvi institut propagande je zapravo bio telo koje je zaduženo za unapređivanje<br />

načina širenja religiozne dogme. Reč <strong>propaganda</strong> se ubrzo pripisuje svakoj<br />

organizaciji koja je zadužena za širenje doktrina, da bi kasnije postala sinonim za<br />

doktrinu i metode koji se koriste u njenom širenju.<br />

U periodu od 17. do 20. veka, <strong>propaganda</strong> se modernizuje zajedno sa novim<br />

otkrićima na polju nauke i tehnike. Tokom građanskog rata u Engleskoj (1642-<br />

1646) <strong>propaganda</strong> u vidu pamfleta i novina bila je sastavni deo vojnih akcija.<br />

Vojska Olivera Kromvela 5 je podjednako bila zadužena za širenje verskih i političkih<br />

doktrina kao i za vođenje bitaka. Upotreba propagande doživljava procvat tokom<br />

18. i 19. veka, posebno u periodima ideološke borbe kao što su bili Američki rat za<br />

nezavisnost i Francuska revolucija. Francuski žirondisti 6 su među neprijateljskim<br />

redovima širili glasine o predaji uz novčanu nagradu. Propagandisti Američke<br />

revolucije bili su jedni od najelokventnijih u modernoj istoriji, sa apelima i<br />

parolama o ljudskim pravima koje se koriste i današnjih dana.<br />

Istorijski gledano, <strong>propaganda</strong> je bila u tesnoj sprezi sa periodima krize i nemira,<br />

kada je išla zajedno sa upotrebom sile.<br />

Tokom Prvog Svetskog rata <strong>propaganda</strong> dobija punu snagu negativnog delovanja.<br />

Krajem devetnaestog veka, uvođenjem novih oblika komunikacije, stvara se nova<br />

pojava - masovna slušanost. Vlade to koriste u cilju mobilizacije industrijskih<br />

kapaciteta za ratne napore, prenoseći informacije širokim masama.<br />

Jedna od najvećih lekcija koje su naučene tokom Prvog Svetskog rata je činjenica<br />

da glas javnog mnjenja više nije mogao biti ignorisan, s obzirom na to da je on<br />

postao odlučujući faktor u formiranju vladajuće politike.<br />

„Veliki rat“ je bio prvi totalni rat, u kojem su čitave nacije zajedno sa trupama<br />

bile uključene u borbu. Propaganda je bila sastavni deo ratnih napora na svim<br />

zaraćenim stranama, razvijajući se u korak sa metodama ratovanja. Sukobljene<br />

strane su priželjkivale kratku i žestoku borbu. Umesto toga, jednakost snaga<br />

5 Oliver Cromwell (1599-1658), engleski vojskovođa i političar<br />

6 Politička frakcija u Francuskoj tokom 18. veka.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!