Musolinijev mikrofon - Radio propaganda fašističke Italije
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti. Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku. Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti.
Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku.
Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MUSOLINIJEV MIKROFON 81<br />
partija se oslanjala na razne vidove propagande u cilju dobijanja narodne<br />
podrške i učvršćivanju slike snažne države, snažne vlade i lojalnog i zadovoljnog<br />
biračkog tela.<br />
Musolini i njegovi saradnici su koristili različita propagandna sredstva. Očito,<br />
mediji su imali najvažniju ulogu u fašističkoj propagandnoj mašineriji,<br />
radio i novine iznad svih. Film, književnost i muzika su takođe upotrebljavani<br />
u stvaranju željene slike <strong>Italije</strong> i njenog vođe. Takođe je prepoznat i<br />
značaj sporta u funkciji propagande, što je kao posledicu imalo, osim militarizacije<br />
društva, sveprisutnost simbola, slogana i fraza koje su konstantno<br />
upućivane masama.<br />
Kao što je slučaj u bilo kojoj diktaturi, javno mišljenje je bilo puka apstrakcija.<br />
Moć je bila u rukama jednog čoveka, garantujući mu totalnu supremaciju<br />
nad zakonima. Opozicija nije predstavljala realnu opasnost jer je militantni<br />
režim bio bez sumnje nemilosrdan u obračunavanju sa unutrašnjim neprijateljima,<br />
ne prezajući ni od upotrebe najekstremnijih vidova represije.<br />
Kako bi prikupila podršku masa, <strong>propaganda</strong> se infiltrirala u sve aspekte<br />
života, šireći jak i pozitivan imidž o mudrom i moćnom lideru i jakom, sposobnom<br />
i superiornom biračkom telu. Mit o drevnom Rimu je bio glavna<br />
ideja na koju se fašistička <strong>propaganda</strong> fokusirala, nazivajući fašizam otelotvorenjem<br />
veličanstvene i uzvišene prošlosti, opravdavajući pri tome imperijalističku<br />
ekspanziju.<br />
Očigledno da nije nimalo iznenađujuće da su takva aludiranja na stari Rim<br />
bila od velike važnosti za fašističku propagandu, s obzirom na to da su podrazumevala<br />
jednu ojačanu, gotovo nepobedivu Italiju. Cilj <strong>fašističke</strong> propagande<br />
je bio stvaranje slike snažne i ponosne nacije koja bezrezervno sledi<br />
svog vođu. Ideja o ratničkoj naciji koja je disciplinovana, hrabra i spremna za<br />
borbu do kraja, širila se stvaranjem režimskih idola, heroja fašizma, koji su<br />
predstavljani kao ljudi iz naroda, naroda koji je savršen.<br />
Velika pažnja je poklanjana prezentovanju Musolinija. Njegovo ime koje je<br />
obavezno ispisivano velikim slovima, njegov lik koji je bio sveprisutan na<br />
posterima, u udžbenicima. Izbegavano je njegovo prikazivanje u društvu<br />
predstavnika crkve, vrlo retko je prikazivan kako igra ili se zabavlja, uz posebnu<br />
pažnju da se izbegne svaka moguća predstava vođe kao normalnog