Musolinijev mikrofon - Radio propaganda fašističke Italije
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti. Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku. Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti.
Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku.
Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
54<br />
Tanja Tatomirović<br />
velikih problema usled lošeg izgovora arapskog jezika, upotrebe različitih<br />
narečja i, kasnije, usled pojačane aktivnosti britanskih radio stanica.<br />
Jedna od činjenica koja je najviše impresionirala slušaoce tog vremena je<br />
brzina kojom su prenošene informacije o svakodnevnom životu Italijana.<br />
Svaka vest o nemirima, vojnim operacijama, i pograničnim tenzijama je bila<br />
prepuna napetosti i detalja.<br />
Pripajanjem Austrije Trećem Rajhu, 1938. godine, u emitovanju je sve više<br />
stavljan akcenat na pripadnost <strong>Italije</strong> savezu sa Nemačkom.<br />
Metode i jačina medijsko-propagandnog uticaja su imale za posledicu da je<br />
cela jedna generacija bila indoktrinirana, kulturno izolovana sa pogrešnim<br />
viđenjem ostatka sveta.<br />
U Italji radio prenos gotovo u potpunosti zamenjuje dnevnu štampu, čije<br />
se dnevno emitovanje sa osam radio izveštaja dopunjava dodatnim radio<br />
biltenima koji su obilovali prenosima sa frontova uživo. Ti ratni bilteni su<br />
pripremani od strane Vrhovne komande, ali odobrenje za emitovanje i način<br />
emitovanja su bili kontrolisani od Musolinija lično. Svakog jutra bi emitovanje<br />
počinjalo himnom i <strong>Musolinijev</strong>im govorom, koje su građani bili u<br />
obavezi da prate u stavu mirno.<br />
Opšte gledano, radio je bio deo ratne mašinerije koja ulaže enormne napore<br />
u informisanju i oblikovanju javnog mnenja, postaje bitni instrument u rukama<br />
režima, gubeći na svom kvalitetu i edukativnom karakteru.<br />
Kreatori propagande ne gube iz vida potrebu za odvraćanjem od ratnih strahota<br />
kroz programe lakšeg sadržaja. Time se vrlo vešto balansira između<br />
vesti od značaja za moral i propagandu i muzike.<br />
Antifašistička ideja, koja je unutar granica <strong>Italije</strong> bila gotovo mrtva, dobija<br />
sve veću pažnju slušalaca zahvaljujući većem broju inostranih radio emisija<br />
na italijanskom jeziku koje se emituju iz raznih centara širom Evrope. Slušajući<br />
zabranjene radio emisije, građani su po prvi put mogli da se uvere u<br />
verodostojnost režimske propagande.<br />
Sa početkom Drugog svetskog rata raste slušanost i kredibilitet ratnih izveštaja<br />
neitalijanskog porekla. Dijametralno suprotne informacije sa fronto-