24.03.2019 Views

Musolinijev mikrofon - Radio propaganda fašističke Italije

„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti. Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku. Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.

„Musolinijev mikrofon“ bavi se tematikom radio propagande u Italiji za vreme fašističke vlasti. Ta tematika kod nas nije u dovoljnoj meri naučno vrednovana, niti promišljana. Korišćeni izvori su strane (italijanske) provenijencije, što daje posebnu vrednost posmatranom radu, koji je značajan i zbog iznetih činjenica i podataka koji su manje poznati našoj naučnoj javnosti.

Knjiga se nalazila i na spisku dodatne literature na studijama istorije Beogradskog Univerziteta, za predmet Propaganda u XX veku.

Posle 8 godina -- kada je objavljena kao prvo izdanje Društva Srbije za odnose s javnošću -- knjiga je odlukom autora od 24. 3. 2019. dostupna i u ovom besplatnom formatu.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

8<br />

Tanja Tatomirović<br />

Psihološko ratovanje je tip propagande koji je usmeren na slabljenje neprijateljskih<br />

snaga, slabljenjem poverenja u njihovo rukovodstvo. Tehnika koja se tada koristi,<br />

znana kao ispiranje mozga, koristi se protiv ratnih zarobljenika. Ona kombinuje<br />

oštar tretman u cilju smanjenja otpora zarobljenika.<br />

Dobar deo ratne propagande je, zapravo, skrivena <strong>propaganda</strong> koja dolazi iz tajnih<br />

izvora. Na primer, propagator može pokušavati da obeshrabri neprijateljske snage<br />

tako što će im poslati lažne novine u kojima se govori o velikim gubicima te armije.<br />

Neke od tajnih propagandi su podržane od strane infiltriranih grupa, znanih kao<br />

petokolonaši.<br />

Nasuprot tome, otvorena <strong>propaganda</strong> potiče iz javnosti poznatih izvora.<br />

Da bi bila uspešna, <strong>propaganda</strong> mora biti jednostavna za razumevanje i pamćenje.<br />

Koliko god je moguće, propagatori moraju plasirati svoje ideje jednostavnim<br />

jezikom, sloganima koji se pamte i koji će se neprekidno ponavljati.<br />

Adolf Hitler je pisao: „Masama je teško da razumeju politiku, njihova inteligencija<br />

je mala. Zbog toga, sva dejstvujuća <strong>propaganda</strong> mora biti ograničena na samo<br />

par tačaka. Mase će zapamtiti samo najjednostavnije ideje koje se ponavljaju<br />

hiljadama puta...“ 1<br />

Propagatori prekomerno veličaju važnost nekih činjenica i izvrću značenje ostalih.<br />

Oni pokušavaju da prikriju one činjenice koje bi mogle da dovedu do odgovora od<br />

strane javnosti.<br />

Objavljivanje netačnih informacija je relativno retko kao propagandna tehnika,<br />

jer postoji bojazan da će neistine biti razotkrivene i time biti izgubljeno i poverenje<br />

javnosti. Propaganda, zato, obično koristi ispravne informacije.<br />

Cenzura je najuobičajenija na mestima gde organi države kontrolišu štampu,<br />

televizijski program, kao i druge vidove komunikacije. Cenzura, tako, može<br />

pojačati efekte propagande jer sprečava mišljenja koja su kontradiktorna<br />

stavovima vlade.<br />

Propaganda dolazi iz mnogih izvora, a najvažniji su državni organi, organizacije<br />

i privredna društva.<br />

1 Adolf Hitler, Mein Kampf (1925)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!